dr.sc. TOMISLAV ĆORIĆ, MINISTAR, NA KONFERENCIJI O „DUALNOM OBRAZOVANJU“

naslovna

ZAGREB, 5. prosinca 2016. (Hina) – Dualno obrazovanje, odnosno povezivanje tržišta rada i obrazovnog sektora, znatno pridonosi smanjenju nezaposlenosti mladih, ali premda se već godinama u Hrvatskoj govori o prednostima takvog sustava i premda je Vlada dualno obrazovanje uvrstila u svoj program, još se ne zna kada će početi njegovo uvođenje u Hrvatskoj, koje će škole biti obuhvaćene kao ni broj učenika, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji o dualnom obrazovanju u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Dualni sustav HGK želi uvesti već početkom iduće godine, a on bi značio još više praktičnog rada za učenike u strukovnim školama. Ideja je da se tvrtke, kod kojih bi učenici odrađivali praktični dio, obvežu da će učenike po završetku prakse i zaposliti. Potporu ovakvom modelu dali su i ministri Tomislav Ćorić i Martina Dalić.

“Vidimo da postoji stvarno jedan vrlo vibrantan i vrlo održiv dio gospodarstva koje upravo vapi za ovakvim rješenjima i za ovakvim pristupom u obrazovanju radne snage,” kazala je Martina Dalić, ministrica gospodarstva.

dr-sc-tomislav-coric

Tomislav Ćorić, ministar rada i mirovinskog sustava, izjavio je: “Poslodavci su u potpunosti svjesni problema, mi smo u potpunosti svjesni problema, jedino što nam preostaje je aktivno prionuti njegovom rješenju.”

Puno nepoznanica oko dualnog obrazovanja

“Ne mogu reći koji bi bili konkretni rokovi uvođenja dualnog obrazovanja u hrvatski obrazovni sustav, s obzirom na to da prije treba ispuniti mnoge preduvjete poput izmjena zakonske regulative i promjena strukovnog kurikuluma”, kazao je državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvoje Šlezak na konferenciji o dualnom obrazovanju u organizaciji HGK, Zaklade Hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer.

Šlezak je istaknuo da bi se dualni sustav obrazovanja trebao uvoditi postepeno uz prethodno pokretanje pilot projekta, međutim, dodao je, još nije definiran ni broj škola koje će sudjelovati u tom pilot projektu, niti kolika bi bila njegova cijena, niti na koliko će se učenika to odnositi. Ne zna se, kazao je, ni koliko je poslodavaca spremno za uvođenje tog modela.

“Uvođenje dualnog obrazovanja bit će postupno s obzirom na to da trenutno nemamo dovoljan broj poslodavaca koji su spremni preuzeti odgovornost za učenje učenika. Za same strukovne škole to u konačnici znači da će manji dio satnice na početku uvođenja biti iz škole izmješten poslodavcima”, rekao je Šlezak, napomenuvši da bi se zbog toga mogao javiti i problem tehnološkog viška u školama. No, kako ističe, taj problem je trenutno prisutan bez obzira na uvođenje ili neuvođenje dualnog obrazovanja.

Po njegovim riječima, dualni model obrazovanja prvenstveno bi se trebao odnositi na trogodišnje strukovne škole i pretpostavljao bi sklapanje ugovora o radu između učenika i poslodavaca, a samim time učenici bi trebali biti plaćeni u određenom postotku za rad koji obavljaju kod poslodavca. Poslodavci bi pak trebali imati osposobljene kadrove koji će moći na kvalitetan i primjeren način moći uvoditi učenike u posao i preuzeti edukativnu ulogu.

Predsjednik HGK Luka Burilović kazao je da u Hrvatskoj stopa nezaposlenosti mladih prelazi 40 posto, a razlog tome vidi među ostalim u tome što obrazovanje nije usklađeno s tržištem rada.

U Austriji i Njemačkoj gdje se dualno obrazovanje provodi već godinama stopa nezaposlenosti mladih iznosi od 5 do 10 posto, kazao je Burilović, istaknuvši da bi primjena takvog sustava znatno pridonijela smanjenju ukupne nezaposlenosti. “Ukoliko se ne pokrene taj model, možemo očekivati samo još lošije stanje na tržištu rada”, ustvrdio je, dodavši da najviše kvalificiranih radnika nedostaje u turizmu, graditeljstvu, poljoprivredi i brodogradnji.

Potpredsjednik HGK Želimir Kramarić naglasio je da je program dualnog obrazovanja kao oblik srednjeg strukovnog obrazovanja ušao u program hrvatske Vlade, te da će HGK u suradnju s Hrvatskom obrtničkom komorom (HOK) nastojati da se pilot projekt pokrene od početka iduće školske godine, a da bi se u sljedećih pet do sedam godina taj model trebao postepeno uvoditi u hrvatski obrazovni sustav. “U Hrvatskoj je nažalost sustav vrijednosti takav da svi idemo isključivo prema općem obrazovanju, a na kraju ti ljudi završavaju na Zavodu za zapošljavanje ili odlaze u inozemstvo, ili prolaze tečajeve za, primjerice, konobare”, kazao je Kramarić.

Dualno obrazovanje provodilo se od 1995. do 2003.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec kazao je da dualno obrazovanje nije ništa novo u Hrvatskoj i da se ono provodilo od 1995. do 2003. godine, no da se sve urušilo 2013. novim zakonom o obrtu. “Mi to možemo, znamo, trebamo samo prilagoditi program i vjerujem da u roku od dvije godine možemo uvesti dualno obrazovanje”, rekao je Ranogajec, naglasivši da samo politika mora dati zeleno svijetlo. Dodao je da stoga očekuje od Ministarstva znanosti i obrazovanja uklanjanje programa za stjecanje pedagoških kompetencija zbog kojeg se ne mogu licencirati radionice u obrtu ili trgovačkom društvu.

Ravnatelj Strojarsko-brodograđevne škole iz Rijeke Davor Milošević smatra da je nemoguće model Njemačke, koja ima više od 100 godina iskustva u dualnom obrazovanju, preslikati na Hrvatsku. Ocijenio je da nisu stvorene pretpostavke za uvođenje takvog sustava u Hrvatsku te da škole za to nisu spremne.

Da se njemački sustav ne može preslikati na Hrvatsku složila se i ravnateljica Hoteljersko-turističke škole u Zagrebu Marija Rašan-Križanac koja je ocijenila da Hrvatska mora još puno raditi kako bi stvorila sustav koji vrednuje i cijeni rad, te da je potrebno još puno komunikacije među institucijama kako bi se međusobno uskladile i definirale potrebe. (Hina/I.F.)