Ministar Pavić u emisiji „A sada Vlada“ o mirovinskoj reformi

Gostujući u emisiji Hrvatskog radija „A sada Vlada“ ministar rada i mirovinskoga sustava predstavio je osnovne naznake mirovinske reforme te se osvrnuo na trendove na tržištu rada i projekte koji se financiraju iz Europskog socijalnog fonda.

Ministar Pavić istaknuo je da će nacrt cjelovite mirovinske reforme unutar tjedan dana ići u javnu raspravu, da je u finalizaciji usuglašavanja među koalicijskim partnerima te da će o prijedlogu raspraviti na Gospodarsko-socijalnom vijeću.

„Ono što bih svakako rekao je da smo za sve tri skupine umirovljenika našli dodatne iskorake. Zbog rasta plaća od 710 kuna u mandatu ove Vlade imamo velik rast mirovina. U zadnjem usklađivanju imali smo 2,75%, a u posljednje dvije godine više od 6%. Za najsiromašnije umirovljenike, njih oko 248 tisuća, koji primaju najnižu mirovinu, predvidjeli smo rast minimalne mirovine od 3% uz usklađivanje. Isto tako za sve umirovljenike osigurat ćemo mogućnost rada. Svi će moći raditi do četiri sata i primati punu mirovinu“, objasnio je ministar.

Kazao je kako prijedlozi koji su dani u protekla dva mjeseca, otkako je predstavljena inicijalni prijedlog mirovinske reforme, nisu ponudili rješenje za tzv. dodatak 27%, osim onih rješenja koja su obuhvaćala dodatno zaduživanje države, a već nam sada svake godine nedostaje 17 milijardi kuna za isplatu mirovina.

„Mirovinski sustav i gospodarstvo su spojene posude. Prvenstveno, mi što god napravimo u sustavu mirovinske reforme ne može imati sam efekt. Mora se naslanjati na gospodarske reforme i na rast gospodarstva. Jedino kontinuiranim rastom gospodarstva možemo imati dovoljno sredstava za održivost i adekvatnost mirovina“, rekao je.

Na upit o kritikama i prigovorima na prijedlog koji bi, sudeći prema reakciji u lipnju, mogli uputiti sindikati, ministar je kazao kako je dio sindikata podupro prelazak u II. stup, ali da se protive ubrzanju odlaska u mirovinu sa 67 godina. Hrvatski umirovljenik, pojasnio je ministar, u prosjeku radi šest do sedam godina manje od europskog umirovljenika, a samo 19 posto naših umirovljenika ostvarilo je puni radni staž. „Tako da teza sindikata da će se ići s posla na groblje ne stoji. Već sada postoji institut osiguranika s dugotrajnim stažem. Dakle, netko tko je rano ušao u tržište rada i radit će 40, 41 godinu, može ići u mirovinu u 61. godini“, naglasio je ministar.

O povećanju minimalnih mirovina od 3% kazao je kako će ono biti jednokratno, s početkom stupanja na snagu mirovinske reforme te da će se nadovezati na oko 6% koliko su mirovine zadnje dvije godine rasle.

Govoreći o povećanju izdvajanja za drugi stup kazao je da je to rješenje za mlađu generaciju koja će cijeli svoj život štedjeti u II. mirovinskom stupu, da se njima osigura dostojna mirovina kako se ne bi našli u situaciji koju imaju umirovljenici koji će sljedećih 10 do 15 godina ići u mirovinu. Ti su umirovljenici, prema planu prethodne mirovinske reforme, trebali već sada izdvajati 10% u II. mirovinski stup, no oni su puno manje uštedjeli, nisu dovoljno kapitalizirali štednju, zbog čega će u prosjeku imati mirovinu manju za oko 600 kuna.

Ministar je ponovio da odlaskom u mirovinu odnos s mirovinskim fondom prestaje, da se novac u cijelosti transferira u nešto što se zove mirovinsko osiguravajuće društvo tzv. MOD, koje uzima naknadu od 5% te da je prijedlog da u tom trenutku prijelaza, osiguranik odabere hoće li se vratiti u prvi stup. Spomenuo je da će se u okviru  mirovinske reforme smanjiti naknade mirovinskim fondovima, da će im se omogućiti da ulažu u strateške projekte i dionice, da će se pokrenuti projekti financijske pismenosti kako bi osvijestili mlade o važnosti odabira mirovinskoga fonda budući da 98% osiguranika koji ulaze u II. stup ne odabiru fond samostalno, te da će se učiniti dodatni napori kako bi se potaknula štednja u III. mirovinskom stupu. „Europski socijalni fond ima 13 milijardi kuna za društvene promjene. U njemu možemo osigurati oko 70 do 80 milijuna kuna za programe financijske pismenosti i programe aktivnog starenja“, naglasio je ministar.

Tijekom gostovanja ministar se osvrnuo i na trendove na tržištu rada ustvrdivši kako su podaci izvrsni, kako imamo 71 tisuću više nezaposlenih nego godinu dana ranije, da istovremeno imamo rekordno nisku nezaposlenost oko 130 000 nezaposlenih. „Ove godine osigurali smo 2,5 milijardi kuna za programe zapošljavanja, 1,6 milijuna kuna za mjere aktivne politike zapošljavanja, 900 milijuna kuna za specijalizirane programe, poput ‘Zaželi’ iz Europskog socijalnog fonda“, naglasio je ministar.

Nadodao da je Ministarstvo i Zavod za zapošljavanje pokrenulo kampanju „Zaposli se u Hrvatskoj“ kako bi maksimalno aktivirali domaću radnu snagu, da je uvoz radne snage zadnja mogućnost koja se razmatra kada se na domaćem tržištu ne može pronaći radna snaga, a sve u cilju osiguravanja daljnjeg gospodarskog rasta. Najavio je da će konzultacije o kvotama za sljedeću godinu uskoro započeti kako bi se usvojile na vrijeme i kako bi poslodavci mogli kvalitetno planirati poslovnu godinu.

Osvrćući se na međunarodne aktivnosti Ministarstva, ministar je istaknuo da se priprema predsjedanje Vijeće Europske unije, da će se u ponedjeljak i utorak u Rumunjskoj održati sljedeći TRIO sastanak Hrvatske, Rumunjske i Finske. Najavio je i obilježavanje stote obljetnice Međunarodne organizacije rada te skorašnji posjet povjerenice Thyssen Hrvatskoj, u okviru kojega će se predstaviti projekti Europskog socijalnog fonda i razgovarati o financiranju u sljedećoj financijskoj omotnici, posebno u kontekstu razvoja konkurentnosti hrvatske radne snage i cjeloživotnog obrazovanja.

„Europski socijalni fond je ključ za reforme. Na raspolaganju nam je 13 milijardi kuna. Cijela reforma obrazovanja koju ministrica Divjak provodi ide iz ESF-a – 3,5 milijardi kuna. Osigurana su sredstva za 17.000 STEM stipendija i plaće za 200 novih specijalizanata, liječnika. Na raspolaganju je i 800 milijuna kuna za informatizaciju javne uprave. Europski socijalni fond instrument je društvene promjene i kao takav ga koristimo.”