Ministar Pavić za N1: Izračun troška referendumskih zahtjeva od 45 milijardi kuna je realan, nije riječ o spinu

marko-pavic

U emisiji „News Room“ N1 televizije ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić osvrnuo se je na referendumsku inicijativu sindikalnih središnjica, trendovima na tržištu rada, pravima radnika Uljanika i drugim temama.

Ministar je ponovio da je mirovinska reforma za cilj s jedne strane imala povećanje mirovina koje su u mandatu ove Vlade povećane za 7,54%, s druge strane osigurati dugoročnu financijsku stabilnost mirovinskoga sustava budući da nam već sada nedostaje 18 milijardi kuna za isplatu mirovina. Treći cilj je bio ispraviti određene nepravde među generacijama, posebice prema ženama koje su rođene 1962. ili kasnije, a koje bi bez provedene mirovinske reforme imale oko 700 kn manju mirovinu, a četvrti ojačati drugi stup.  Naglasio je izračun troška od 45 milijardi kuna, koliko bi sindikalne mjere koštale, radio analitički tim Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji je radio izračune za sve mirovinske reforme od 2002. godine. „Prema tome to nije neki spin. Apsolutno ne“, apostrofirao je.

Govoreći o tim izračunima kazao je da oni imaju dvije komponente. Jedna komponenta odnosi se na to koliko će manjka u državnom proračunu biti zbog toga što ti ljudi koji bi dulje radili neće uprihoditi u proračunu, a s druge strane kolika će biti njihova mirovina. Naglasio je da te brojke stoje i da je izračun od 45 milijardi kuna realan.

Uz to, kazao je da je cilj mirovinske reforme da ljudi dulje ostaju u svijetu rada i da sukladno tome imaju veće mirovine, ali da je isto tako svjestan da oni koji rano ulaze u tržište rada, poput građevinskih radnika, medicinskih sestara, trgovaca, ne mogu raditi do 67 godine te da za njih već postoji institut dugotrajnog osiguranika prema kojem u mirovinu mogu ići kada navrše 41 godinu radnog staža i 60 godina života.

Na opasku voditelja da se sindikati pitaju koliko će radnika moći doći do mirovine s obzirom na to da nemaju stalne poslove, a uvjeti za odlazak u mirovinu su sve teži, ministar je odgovorio da statistike, koje su između ostalog predstavljene danas na Vladi, ukazuju da se fiskalna olakšica za zapošljavanje mladih (17,2% odnosno bruto dva), koristi više. Naveo je podatak da je broj korisnika te olakšice 2015. godine bio 33 tisuće, a da je 2018. godine tu mjeru koristilo 101 tisuća ljudi. „70 tisuća mladih, u tri godine konvertiralo je ugovore na određeno vrijeme na ugovore na neodređeno“, izjavio je.

O očekivanom životnom vijeku, rekao je da argumenti koji se koriste u referendumskoj inicijativi ne stoje, da je već sada prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije, očekivani životni vijek hrvatskih građana 78 godina, a da je očekivani životni vijek 79,6 godina.

Upitan da prokomentira činjenicu da nisu sve zemlje Europske unije poslušale preporuku Komisije za podizanje dobi, izdvojivši pri tom primjer Poljske koja je vratila dob na 65 godine, ministar je napomenuo da je Poljska tada ukinula prijevremenu mirovinu te da je Hrvatska, uz Sloveniju, jedina država u EU u kojoj postoji mogućnost odlaska u prijevremenu mirovinu pet godina ranije.

Naveo je i da rad od 67 godina neće biti od sutra već od 2033.g., dakle za 14 godina kada se očekuje da će se životni vijek dodatno produljiti, da taj trend produljenja dobi prisutan i u drugim zemljama, da pojedine europske države razmišljaju o daljem povećanju, primjerice Njemačka koja razmatra hoće li ići na 69 ili 70 godina.

„Cilj ove Vlade je da mirovine budu veće, ali isto tako moramo biti svjesni je da to netko mora platiti. Građani moraju biti svjesni da ćemo referendumske inicijative platiti ili nižim mirovinama ili kreditima koje će otplaćivati naša djeca“, poručio je ministar.

Ministar Pavić naglasio je da je svaka reforma teška, ali da Vlada postupa odgovorno, da prvi puta dvije godine za redom Hrvatska bilježi proračunski suficit, da je povećan kreditni rejting i da Europska komisija i kreditne agencije to prepoznaju.

n1_25.4.2019.

Na kritike sindikata da Vlada s HUP-om čini sve da zadrži nisu cijenu rada, ministar je odgovorio da Vlada čini upravo suprotno. Kazao je da je prosječna plaća porasla za više od 700 kn, da je minimalna plaća porasla za 588 kn, da je Vlada svjesna da bi minimalna plaća trebala biti veća, ali da po tom pitanju vodi balansiranu politiku vodeći računa o interesima radnika i poslodavaca. Spomenuo je da Vlada svjesna opterećenja poslodavaca i rizika da, ako jednostrano značajno digne minimalnu plaću, oko 40 tisuća ljudi može ostati bez posla. Stoga su, kako je naveo ministar, osmišljene porezne olakšice i programi, koji se financiraju iz europskih fondova putem Zavoda za zapošljavanje, kako bi poslodavci u radno intenzivnim industrijama mogli prebroditi takva povećanja.

Tijekom emisije ministar je komentirao i situaciju radnika Uljanik grupe. Ponovio je da je Vlada u siječnju prošle godine osigurala 100 milijuna eura, 750 milijuna kuna tzv. rescue aid kredita kojim je Uljanik cijelu prošlu godinu isplaćivao plaće, a kada je otišao u blokadu putem Agencije za osiguranje radničkih tražbina isplaćene su tri minimalne plaće. Naglasio je da su radnici cijelu prošlu godinu plaće dobivali zbog odluka Vlade, ali da Vlada sada nije mogla prihvatiti plan restrukturiranja koji  od 10,8 milijuna kuna koliko je najveća projekcije, odnosno od 7,5 milijardi kuna do oko 10,8. Ministar Pavić naglasio je  da razlika od oko četiri milijarde kuna, iznos kojim se financira cijela aktivna politika zapošljavanja kojom je zaposleno gotovo 100 tisuća ljudi.

Referirajući se na prava radnika ukoliko do stečaja dođe, ministar je naglasio da ne želi prejudicirati odluku Trgovačkog suda, ali da postoji paket mjera. Prva mjera je pravo na naknadu za nezaposlene osobe čiji je maksimalni iznos 4369 kn, odnosno 60% plaće za tri mjeseca, dok će preostalih 15 mjeseci moći primati 30% plaće. Oni radnici koji su do 5 godina prije mirovine, pojasnio je ministar, naknadu mogu koristiti do umirovljenja ili pronalaska novog posla. Uz to, imaju pravo na tri minimalne plaće, otpremninu i sva prava iz kolektivnih ugovora koja će se isplatiti putem AORT-a, a HZZ će osigurati mobilne timove koji će tim radnicima osigurati li prekvalifikaciju ili pomoć u pronalasku posla u njihovom zanimanju.

O situaciji na tržištu rada ususret turističke sezone, ministar je napomenuo da je politika ove Vlade aktivirati domaću radnu snagu, odnosno oko 133 tisuća nezaposlenih evidentiranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Nadodao je da je Zavod za zapošljavanje, ranije ove godine, anketirao sve nezaposlene u Hrvatskoj, da je 24.000 osoba izrazilo spremnost na rad u turističkoj sezoni te su putem Dana poslova u turizmu spojeni s poslodavcima. Uz to, mirovinskom reformom umirovljenicima je osiguran rad do pola radnog vremena.

„Ta mjera poručila je odličan uspjeh. U samo četiri mjeseca broj umirovljenika koji rade i primaju mirovinu se udvostručio, oko 10 tisuća umirovljenika radi“, rekao je ministar i ponovio da su kvote za uvoz radne snage krajnja mjera za kojom se poseže ako na domaćem tržištu nema radne snage kako se ne bi ugrozio gospodarski rast.

Ministar Pavić najavio je i konferenciju o mirovinama i aktivnom starenju koja će se sutra održati u Hotelu Esplanade.

Foto: N1 (screenshot)