Članak 10. – Ugovor o radu na određeno vrijeme

Od dana stupanja na snagu Zakon o radu (NN br. 149/09, dalje kao: ZOR), tj. 01. siječnja 2010. godine posebnu pozornost u primjeni izazivaju ponajprije odredbe čl. 10. st. 2. i 3. ZOR-a, pa podsjećamo da promjene pravnog instituta ugovora o radu na određeno vrijeme u ZOR-u ne utječu na valjanost ranije sklopljenih ugovora o radu sukladno Zakonu o radu („NN“ br. 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01, 114/03, 142/03, 30/04, 137/04 – pročišćeni tekst i 68/05-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje kao: ZR), tj. sklopljenih prije 01. siječnja 2010. godine, neovisno što je ugovoreno trajanje nekih od takvih ugovora i iza 01. siječnja 2010. godine.

Prilikom sklapanja svakog ugovora o radu na određeno vrijeme nakon 01. siječnja 2010. godine poslodavac je dužan voditi brigu o svim propisanim uvjetima za sklapanje takvog ugovora, među inim, i o tomu da ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, pri čemu se rad radnika kod toga poslodavca po ugovoru o radu na određeno vrijeme iz vremena prije stupanja na snagu ZOR-a ubraja u spomenuto „neprekinuto razdoblje od tri godine“. U slučaju da poslodavac sa istim radnikom sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme iz razloga zamjene privremeno nenazočnog radnika ili nekih drugih objektivnih razloga dopuštenih zakonom ili kolektivnim ugovorom, onda takav ugovor o radu na određeno vrijeme može trajati duže od tri godine (čl. 10. st. 3. ZOR-a) pa je u tom slučaju za zakonitost ugovora o radu na određeno vrijeme odlučan spomenuti objektivni razlog, a nije odlučno njegovo trajanje prije niti poslije stupanja na snagu ZOR-a.

KLASA: 110-01/10-01/14, URBROJ: 526-08-01/1-10-2, od 18. siječnja 2010.

___________________________________

Zakon o radu (NN br. 149/09, dalje kao: Zakon) propisuje u odredbi članka 10. stavak 1. da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme, i to za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Odredbom članka 10. stavak 2. Zakona postavljeno je vremensko ograničenje prema kojem poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva na neprekinuto razdoblje duže od tri godine.

Međutim, odredbom članka 10. stavka 3. Zakona propisano je da iznimno ugovor o radu na određeno vrijeme može trajati duže od tri godine, ali samo ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika (u kojem slučaju dakle može trajati dok se radnik kojega se zamjenjuje ne vrati na rad) ili je to zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Službeno, 12. siječnja 2010.

___________________________________

Prema odredbi članka 10. stavka 1. ZOR-a, ugovor o radu se može iznimno sklopiti na određeno vrijeme, i to za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. ZOR-om nije izrijekom propisana zabrana mijenjanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme u ugovor o radu na određeno vrijeme.

Međutim, za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, uvijek moraju postojati objektivni razlozi iz odredbe članka 10. stavka 1. ZOR-a, čak i ako bi radnik pristao na promjenu ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme u ugovor o radu na određeno vrijeme.

Službeno, 07. travnja 2011.

___________________________________

Sukladno odredbi članka 13. stavka 1. podstavka 5. Zakona o radu („Narodne novine“, br. 149/09 i 61/11, nastavno: ZOR), svaki ugovor o radu na određeno vrijeme mora sadržavati uglavak o očekivanom trajanju ugovora.

Trajanje ugovora može biti određeno na način da se navede točni datum ili rok trajanja ugovora, odnosno odredivo nastupom određenog događaja (npr. povratak privremeno odsutnog radnika na posao).

Radniku koji ima zasnovan radni odnos temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme, a kojem je u ugovoru naveden točan datum ili rok trajanja ugovora, ugovor prestaje istekom datuma ili roka koji je naveden.

Ukoliko se prestanak radnog odnosa određuje navođenjem određenog događaja koji je odrediv i izvjestan, radni odnos će prestati nastupanjem tog događaja. U slučajevima kada trenutak prestanka radnog odnosa nije točno određen, poslodavac bi o tome trebao obavijestiti radnika. Ako je radnik nakon isteka ugovora nastavio koristiti bolovanje, odnosno godišnji odmor, ne smatra se „da je nastavio s radom radi izvršavanja poslova i radnih zadataka zbog kojih je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme“ (Odluka Županijskog suda u Bjelovaru, broj: Gž – 249/05, od 28. travnja 2005.).

Međutim, ukoliko radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, sukladno odredbi članka 10. stavka 5. ZOR-a smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. U slučaju spora o činjenici je li nastao radni odnos na neodređeno vrijeme, odluku donosi nadležni sud.

Vezano za Vaš upit o obvezi objavljivanja javnog natječaja, napominjemo kako ZOR-om kao općim propisom kojim se uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj nije reguliran institut javnog natječaja, međutim obveza objavljivanja i uvjeti po kojima se provodi mogu se propisati posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom ili nekim drugim aktom poslodavca, kao što je pravilnik o radu, u kojem slučaju je poslodavac dužan postupati sukladno navedenim propisima.

KLASA: 110-01/12-01/128, URBROJ: 524-08-01-01/5-12-2, od  4. travnja 2012.

___________________________________

Prilikom sklapanja svakog ugovora o radu na određeno vrijeme poslodavac je dužan voditi brigu o svim propisanim uvjetima za sklapanje takvog ugovora. Jedan od uvjeta je da se ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva na neprekinuto razdoblje duže od tri godine.

U članku 10. stavku 4. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 149/09 i 61/11, nastavno: ZOR) propisano je da se prekid između dva uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme kod istog poslodavca kraći od dva mjeseca ne smatra prekidom razdoblja od tri godine. Iz navedenoga proizlazi kako svaki onaj prekid koji traje duže od dva mjeseca predstavlja prekid razdoblja od tri godine iz članka 10. stavka 2. ZOR-a, te se ponovnim zasnivanjem radnog odnosa na određeno vrijeme nakon prekida dužeg od dva mjeseca, u slučaju ZOR-om dopuštenih razloga, razdoblje od tri godine počinje ponovo računati. Međutim, napominjemo kako maksimalno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme nije jedino ZOR-om propisano ograničenje koje bi trebalo služiti sprečavanju zlouporaba navedenog instituta.

ZOR propisuje u odredbi članka 10. stavka 1. da se ugovor o radu može samo iznimno sklopiti na određeno vrijeme, i to za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Iz sadržaja navedene odredbe proizlazi kako je zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme pravilo, dok ugovor na određeno vrijeme predstavlja iznimku od tog pravila i smije se koristiti samo u slučaju postojanja objektivnog razloga.

Poslodavac koji sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme u slučaju koji nije predviđen zakonom ili kolektivnim ugovorom čini teži prekršaj iz odredbe članka 293. stavka 1. točke 1. ZOR-a. Također, napominjemo kako je odredbom članka 10. stavka 5. ZOR-a propisano da, ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ZOR-a ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se kako je sklopljen na neodređeno vrijeme. Dakle, u slučaju zaključenja ugovora o radu na određeno vrijeme suprotno odredbama ZOR-a, takav se ugovor od trenutka njegovog zaključivanja smatra sklopljenim na neodređeno vrijeme.

Međutim, u slučaju opravdanog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, takav ugovor prestaje istekom roka utvrđenog tim istim ugovorom jer je već pri zasnivanju radnog odnosa bio određen trenutak prestanka tog ugovora.

Službeno, 2. ožujka 2012.

____________________________ 

Propisujući mogućnost rada temeljem ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme, Zakon o radu (NN br. 149/09 i 61/11) ne propisuje njegovo minimalno trajanje, već samo maksimalno razdoblje. Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine. Pri tome taj zakon propisuje izuzetke u kojima može trajati i duže, ali samo ako je to potrebno zbog privremeno nenazočnog radnika, ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga isto dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Službeno,16. ožujka 2012.