Članak 61. – Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

Odredbom članka 61. ZOR-a propisana je obveza poslodavca da, u slučaju prestanka ugovora o radu, radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplati naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

U slučaju prestanka ugovora o radu radniku se prvenstveno treba omogućiti korištenje neiskorištenih dana godišnjeg odmora, a isplata naknade predstavlja iznimku predviđenu za slučajeve kada radni odnos prestaje, a godišnji odmor nije moguće iskoristiti. Radnik ovo pravo ostvaruje bez obzira na način prestanka radnog odnosa.

KLASA: 110-01/10-01/101, URBROJ: 526-08-01/2-10-2, od 31. ožujka 2010.

___________________________________

U slučaju kada poslodavac donese odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, ugovor o radu prestaje s danom dostave izvanrednog otkaza radniku kojem se otkazuje, te stoga poslodavac nije u prilici omogućiti radniku pravo na korištenje neiskorištenog dijela godišnjeg odmora. Tada je poslodavac dužan, sukladno odredbi članka 61. stavka 1. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 149/09), radniku isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Pri utvrđivanju prava na takvu naknadu, uzima se u obzir broj neiskorištenih dana godišnjeg odmora radnika.

Pravo na godišnji odmor je pravo koje je Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno svakom radniku te se radnik ne može odreći tog prava, a obzirom da prema odredbama Zakona o radu nisu predviđene iznimke koje bi predvidjele slučajeve kada bi se moglo uskratiti korištenje tog prava, mišljenja smo kako i u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu radnik ima pravo na naknadu za neiskorištene dane godišnjeg odmora.

Službeno, 27. siječnja 2010.

___________________________________

Zakon o radu (NN br. 149/09) propisuje pravo radnika na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje četiri tjedna (članak 55. Zakona). Godišnji odmor radnik može koristiti u dijelovima, u kojem slučaju tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, mora iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju (pod uvjetom da je stekao pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna). Preostali dio godišnjeg odmora radnik može prenijeti u iduću kalendarsku godinu i iskoristiti do 30. lipnja iduće godine. Radnik kojem radni odnos u kalendarskoj godini prestaje prije 01. srpnja, ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora i to na jednu dvanaestinu od ukupnog broja dana godišnjeg odmora koji bi mu pripadao, za svakih navršenih mjesec dana rada. Odredbom članka 61. Zakon o radu (NN br. 149/09) propisano je da je, u slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Slijedom navedenog, radnik bi u predmetnom slučaju ostvarivao pravo na naknadu za razmjeran dio godišnjeg odmora za 2010. godinu (budući zbog prestanka ugovora o radu isti ne može iskoristiti), a njegovo pravo na godišnji odmor iz prošle kalendarske godine kao i broj dana tog godišnjeg odmora ovisi o tome da li je ispunjen uvjet za prenošenje godišnjeg odmora iz jedne u drugu kalendarsku godinu, te da li je između spomenuta dva radna odnosa imao prekid u smislu odredbe članka 58. Zakona.

Službeno, 05. veljače 2010.

___________________________________

Uređujući pravo radnika na godišnji odmor, Zakonom o radu (br. 149/09 i 61/11) se propisuje najkraće trajanje godišnjeg odmora, ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor, rok stjecanja prava na cijeli godišnji kao i prava na njegov razmjeran dio, naknada plaće za vrijeme korištenja istog, naknada na neiskorišteni godišnji odmor, korištenje godišnjeg odmora u dijelovima, prenošenje godišnjeg odmora u slijedeću kalendarsku godinu te obveza poslodavca da utvrdi raspored korištenja godišnjeg odmora. Polazeći od cilja ostvarivanja sigurnosti i zaštite zdravlja i radne sposobnosti radnika, godišnji odmor je pravo radnika kojeg se on ne može odreći, a poslodavac je dužan radniku omogućiti korištenje godišnjeg odmora sukladno utvrđenom rasporedu, vodeći pri tome računa kako o potrebama organizacije rada, tako i o mogućnostima za odmor raspoložive radnicima. S obzirom na propisano pravo radnika na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu, poslodavac ima obvezu svakom radniku omogućiti ostvarenje prava na korištenje istog. Međutim, ako radniku ne osigura godišnji odmor najkasnije do roka propisanog Zakonom o radu, može radniku odgovarati za prouzrokovanu štetu, koju u slučaju sudskog spora sudovi dosuđuju u visini naknade plaće koju bi radnik ostvario za vrijeme korištenja godišnjeg odmora da ga je doista i koristio. U tom smislu isplata naknade štete za neiskorištene godišnje odmore, izvršena nakon proteka roka u kojem se sukladno Zakonu o radu godišnji odmor mogao koristiti, a u visini naknade plaće koja bi bila isplaćena za godišnji odmor i na koju su plaćeni porezi i doprinosi, dozvoljena je isplata. Stoga tako primljeni iznos naknade štete radnik nije dužan vratiti.

Posebno napominjemo da eventualnu odgovornost za bilo kakvu isplatu prema radniku ne snosi radnik nego poslodavac koji je takvu isplatu izvršio. Također napominjemo da se u skladu s odredbom članka 88. Zakona o radu, poslodavac ne smije svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom plaće ili dijela plaće. Dakle, poslodavac ne smije navedeni iznos ustegnuti od plaće bez pisane suglasnosti radnika ili sudske odluke. Protivno postupanje predstavlja prekršaj iz članka 293. st. 1. točke 21. Zakona o radu.

KLASA: 110-01/11-01/309, URBROJ: 526-08-01-01/1-11-2, od 16. rujna 2011.

___________________________________

Institut naknade za neiskorišteni godišnji odmor propisan odredbom članka 61. Zakona o radu (NN br. 149/09 i 61/11) primjenjuje se isključivo u situacijama u kojima je došlo do prestanka radnog odnosa radnika kod poslodavca. Stoga, radnik koji radi kod poslodavca, bez obzira da li je ugovor o radu sklopljen na puno ili nepuno radno vrijeme, te radnica koja godišnji odmor iz prethodne godine ne stigne iskoristiti do 30. lipnja tekuće godine, ne ostvaruje pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Budući Zakon u pogledu prava radnika na navedenu naknadu ne isključuje niti jedan od načina prestanka ugovora o radu, navedeno pravo ostvaruje i onaj radnik kojem radni odnos prestaje temeljem sporazuma s poslodavcem.

Pravo na plaćeni dopust radnik ostvaruje u skladu s odredbom članka 65. Zakona, odnosno u slučaju važnih potreba vezanih uz sklapanje braka, porodom supruge, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji. Osim što su Zakonom pobrojani razlozi zbog kojih radnik može koristiti plaćeni dopust, odredbom stavka 3. navedenog članka Zakona definirano je koji se krug osoba smatra članom radnikove uže obitelji. Stoga radnik pravo na plaćeni dopust može koristiti u slučajevima i na način propisan Zakonom, ako navedeno pravo nije povoljnije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pri čemu bi se primjenom odredbe članka 7. Zakona na radnika primjenjivalo povoljnije pravo.

KLASA: 110-01/11-01/225, URBROJ: 526-08-01-01/1- 11-2, od 16. lipnja 2011.

___________________________________

Poslodavac bi u svakom slučaju prije prestanka ugovora o radu morao radniku omogućiti korištenje pripadajućeg godišnjeg odmora, a tek ukoliko to nije u mogućnosti učiniti, tada mu je dužan, sukladno odredbi članka 61. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 149/09 i 61/11, nastavno: ZOR), isplatiti naknadu umjesto njegovog korištenja. Naknada se određuje razmjerno broju neiskorištenih dana godišnjeg odmora radnika. Napominjemo kako je intencija zakonodavca bila da u slučaju prestanka ugovora o radu prvenstveno omogući radniku korištenje neiskorištenog dijela godišnjeg odmora, dok isplata naknade predstavlja iznimku predviđenu za slučajeve kada radni odnos prestaje, a godišnji odmor nije moguće iskoristiti. Budući ZOR ne ulazi u razloge zbog kojih radnik, u slučaju prestanka ugovora o radu, nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, mišljenja smo da je za ostvarenje prava na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor dovoljna činjenica da radnik nije uspio iskoristiti godišnji odmor dok je bio u radnom odnosu.

KLASA: 110-01/12-01/206, URBROJ: 524-08-01-01/5-12-2, od  9. svibnja 2012.

_______________________________

Institut naknade za neiskorišteni godišnji odmor propisan odredbom članka 61. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 149/09 i 61/11) primjenjuje se isključivo u situacijama u kojima je došlo do prestanka radnog odnosa radnika kod poslodavca.

U slučaju preuzimanja dijela službenika i namještenika iz jednog u drugo državno tijelo nije došlo do prestanka ugovora o radu namještenika, pa su stoga godišnji odmor iz prethodne godine, preuzeti namještenici pod uvjetima i na način propisan odredbom članka 63. Zakona, trebali iskoristiti do 30. lipnja ove godine te ne ostvaruju pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor iz članka 61. Zakona o radu.

KLASA: 110-01/12-01/254; URBROJ: 524-03-01-01/2-12-2, od 09. srpnja 2012.