Pomoćnica Čičak u emisiji „Studio 4“

studio4

Gostujući u emisiji „Studio 4″ pomoćnica ministra Melita Čičak govorila je o usvojenoj mirovinskoj reformi i inicijativi sindikalnih središnjica o prikupljanju potpisa za referendum.

Na pitanje što znači kraći radni vijek za mirovinski sustav pomoćnica Čičak kazala je da kraći radni vijek znači manja mirovina te da se održivi mirovinski sustav i primjerenije mirovine mogu ostvariti kroz produljenje radnoga staža što pokazuju svi pokazatelji na kojima se temelji reforma. Istaknula je da hrvatski umirovljenici imaju u prosjeku staž od 30 godina, dok je u EU prosjek 35 godina, a u Njemačkoj još i više, da je Hrvatska jedna od zemalja s izuzetnim dugim korištenjem mirovine, da su hrvatski umirovljenici u prosjeku mladi, da za mirovine godišnje izdvajamo 40 milijardi kuna te da se taj iznos povećava, a uz to je odnos osiguranika i umirovljenika izuzetno nepovoljan 1:1.21, 1.22.

„To su sve pokazatelji koji pokazuju da je bilo potrebno provesti ovu reformu“ kazala je pomoćnica Čičak i apostrofirala da je dob za odlazak sa 67 godina u mirovinu uvedena 2014. te da se ovom reformom to samo ubrzalo za 5 godina.

„Neće svi ići u mirovinu sa 67 godina. Oni koji uđu rano u svijet rada i kada napune 41 godinu staža i 60 godina života, a od 2027. sa 61 godinom života i 41 godinom staža ostvaruju starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika – bez umanjenja, a tu je i institut prijevremene mirovine kao i invalidske također“, navela je.

Pomoćnica Čičak govorila je i o nepovoljnim demografskim trendovima i starenju stanovništva, te nepovoljnom omjeru osiguranika i umirovljenika, kazavši pritom da u tom smislu moramo povećavati zapošljivost koja već bilježi pozitivne pokazatelje.

Osvrćući se na rad umirovljenika pomoćnica je kazala da reformom proširen krug umirovljenika koji mogu raditi do pola radnoga vremena i primati pola mirovina, da ta mjera bilježi dobre rezultate da se broj umirovljenika koji rade udvostručio te da se je oko 10 tisuća umirovljenika uključilo u tržište rada. Poručila je da prema povratnim informacijama koje Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dobivaju od umirovljenika koji koriste tu mjeru, u svijet rada ponovno su se uključili jer žele doprinijeti svojim znanjem i iskustvom, žele biti socijalno uključeni. Ponovila je da je Vlada svjesna da su mirovine u prosjeku male, te da je cilj ove reforme učiniti sustav održiv, a mirovine primjerene.