Povezivanje obrazovanja i potreba tržišta rada

2014-01-14 09.12.10

ZAGREB – Ministar rada i mirovinskoga sustava prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med., podsjetio je da je problem nezaposlenosti među mladima velik i u zemljama EU. Ministar Mrsić smatra da nije sve tako crno kako se čini te da postoje znakovi da se tržište rada ipak oporavlja. Tako je primjerice, kaže, prošle godine zaposleno 217.179 nezaposlenih čime je oboren dosadašnji rekord od 200.000 zaposlenih osoba iz evidencije HZZ-a.

‘Iako nam to govori da se tržište počinje oporavljati, ipak smo još daleko od cilja da se počne drastično smanjivati broj nezaposlenih… Naša obrazovna struktura, kada govorimo o nezaposlenosti je izrazito nepovoljna’, rekao je ministar Mrsić. ‘Oko 80% svih nezaposlenih osoba u dobi od 15 do 29 godina čine osobe koji su završile samo srednje škole. To govori da nam strukovno obrazovanje nije dobro. Niti jedna vlada prije nas nije htjela krenuti u temeljitu reformu strukovnog obrazovanja. Strukovno obrazovanje više nije ono koje osigurava male plaće. Primjer su kuhari. Vrhunski kuhar danas zarađuje više od sveučilišnog profesora’, rekao je ministar Mrsić.

Ministar rada je istaknuo da je potrebna sustavna reforma kako bi se mladi već tijekom obrazovanja kvalificirali tako da ih poslodavci prepoznaju. Jedan od načina jest i uvođenje programa koji bi učenicima osiguravali dovoljno prakse – po principu tri mjeseca učenja, tri mjeseca naukovanja. Tako bi poslodavci mogli dobiti radnike koji su već dovoljno obučeni za konkretan posao, a ne radnike koje treba još jednom obrazovati.

‘Ne otkrivamo toplu vodu. To već rade Austrija i Njemačka, pa je stoga stopa nezaposlenosti u tim zemljama izuzetno mala’, podsjetio je ministar rada. Za potrebe rješavanja pitanja nezaposlenosti i prekvalifikacije među mladima u ovoj bismo godini iz EU trebali dobiti oko 60 milijuna eura, a zajedno sa sredstvima iz proračuna taj bi se iznos trebao popeti na 900 milijuna ili čak milijardu, rekao je Mrsić.

Budući da hrvatski obrazovni sustav već dugo nije dobro usklađen sa stvarnim potrebama tržišta rada, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta bilo je domaćin konferencije za novinare na kojoj je govorio ministar Mrsić. Predstavljen je pregled deficitarnih i suficitarnih zanimanja koji je napravljen u suradnji sa HZZ-om te su objavljene preporuke za smanjivanje, odnosno povećanje upisnih kvota u srednjim školama i na visokim učilištima.

Sveučilišta su neovisna pa im resorno ministarstvo ne može nametnuti kvote, već samo uputiti preporuke. Ministar obrazovanja Željko Jovanović kaže da se nada da će ih rektori ipak poslušati kako mladi ne bi stjecali kvalifikacije za odlazak na burzu rada. Da se njihov glas čuje ministarstvo će nastojati osigurati i kroz odgovarajuće programske ugovore, akreditacije te stipendije koje će, kako je najavio, biti i brojnije i izdašnije. Kada je riječ o srednjim školama, ministar je taj koji će određivati konačne upisne kvote, međutim, u planiranje bi se, u skladu s potrebama tržišta rada, ipak trebale uključiti i županije i škole, odnosno njihovi ravnatelji. Smatra da je odgovornost na ravnateljima da svoje školske programe dobro organiziraju i prezentiraju kako bi privukli učenike.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trenutno je najviše nezaposleno mladih koji su završili strukovne škole. Iako po županijama ima određenih razlika, postoje programi koji se u svima njima ponavljaju kao višak. U sektoru ekonomije i trgovine to su ekonomisti, komercijalisti, upravni referenti i hotelijersko-ugostiteljski tehničari. Trogodišnji programi su nešto manje suficitarni no tu se ipak ističu struke kao što su prodavači, fotografi, frizeri, automehaničari i autolakireri.

U visokom obrazovanju u mnogim je županijama identificiran prevelik broj mladih s kvalifikacijama iz polja ekonomije i prava. S druge strane postoji određeni broj polja u kojima već godinama postoji manjak. U području prirodnih znanosti to su prije svega matematičari. U području tehničkih znanosti nedostaje u izrazitoj mjeri elektrotehničara, strojara i stručnjaka računarstva. U području biomedicine i zdravstva to su temeljne medicinske znanosti i farmacija. U području društvenih znanosti to su zanimanja edukacijsko-rehabilitacijske znanosti i logopedije, dok od humanista najviše nedostaje anglista i germanista, prvenstveno zbog ulaska u EU.

Gledano dugoročno Hrvatskoj će trebati kadrovi iz tzv. bijelih i zelenih poslova, odnosno kvalificiranih u zdravstvu, skrbi i drugim socijalnim uslugama te u poslovima vezanim uz okoliš, energetsku učinkovitost i hvatanje u koštac s klimatskim promjenama. U deficitarnu kategoriju spadaju i tzv. pametne specijalizacije kao što su primjerice specijalizirana zanimanja u turizmu.