Sjednica Vlade: Minimalna plaća povećana za 9%., u 2019. iznosit će 3.000 kn neto

DSC_3001

U Banskim dvorima danas je održana 128. sjednica Vlade na kojoj je prihvaćen Nacrt prijedloga zakona o minimalnoj plaći, Prijedlog uredbe o visini minimalne plaće te paket od šest prijedloga mirovinskih zakona koji su upućeni u daljnju saborsku proceduru, odnosno drugo čitanje.

Riječ je o Nacrtu konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Nacrtu konačnog prijedloga zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Nacrtu konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju,  Nacrtu konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima,  Nacrtu konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (EU) i Nacrtu konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (EU).

Minimalna plaća u 2019. godini 3.000 kn neto

Predsjednik Vlade Andrej Plenković govoreći o Nacrtu prijedloga zakona o minimalnoj plaći i Uredbi o visini minimalne plaće, kazao je da je Vlada donijela odluku prema kojoj se minimalna plaća, koja sada iznosi neto 2751 kn, povećati na 3000 kuna neto, što je povećanje od 248 kn odnosno povećanje u odnosu 2018. g. na 2019. g od 9%. Bruto iznos koji je danas, pojasnio je predsjednik Vlade,  3.439 bit će 3.750 kuna, odnosno 310 kn viši.

„Riječ je o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine“, napomenuo je predsjednik Vlade i nadodao kako će ovim povećanjem Hrvatska imati veću minimalnu plaću od devet zemlja srednje i istočne Europe koje su članice Europske unije.

„S ovim smo poslali važnu poruku da želimo dostojanstven život onih naših sugrađana koji imaju najmanja primanja jer je za nas načelo solidarnosti i društvo u kojem brinemo o onima koji su najugroženiji izrazito važan i bitan aspekt djelovanja“, naglasio je predsjednik Vlade Plenković.

Balansirana politika minimalne plaća – kompenzacijske mjere za poslodavce

Govoreći o minimalnoj plaći ministar Pavić kazao je da se po tom pitanju intenzivno radilo sa socijalnim partnerima, te se sukladnom prošlogodišnjem dogovoru s poslodavcima u daljnje povećanje dizanja minimalne plaće ne ide bez značajnih kompenzacijskih mjera, odnosno mjera namijenjenih održavanju radnih mjesta.

„Ovaj iskorak na 3.000 kn je velik i osigurat će dostojanstveniji život našim građanima, njih 37.000 koji su na minimalnoj plaći. Ukupno je to povećanje od 504 kuna u mandatu ove Vlade“ , istaknuo je ministar Pavić.

Ministar je pojasnio da je za radno intenzivne industrije poput drvne, tekstilne, kožne i metalne industrije osiguran cjelovit paket mjera kako ne bi došlo do gubitka radnih mjesta. Umanjenje osnovice za obračun doprinosa za 50%, koji je predviđen Zakonom, ostat će isti u 2019., a 2020. će se prepoloviti. Također, sljedeće će godine putem Zavoda za zapošljavanje poslodavcima na raspolaganju biti program putem koje će moći dobiti do milijun i pol kuna potpore, a za nova zapošljavanja predvidjet će se program zadržavanja u zaposlenosti.

„Ovo je jedna balansirana politika. Svjesni smo da građanima na minimalnoj plaći moramo osigurati dostojanstveni život, ali isto tako svjesni smo da moramo poslodavcima koji isplaćuju minimalne plaće, osigurati način da budu konkurentniji i da ne dolazi do gubitka radnih mjesta“, napomenuo je ministar Pavić.

Cilj mirovinske reforme – uravnotežen sustav s većim mirovinama i osiguranim prosperitetom budućim generacijama

Vlada Republike Hrvatske u Hrvatski sabor, u drugo čitanje, uputila je i paket zakonskih prijedloga koji se izmjenjuju u okviru mirovinske reforme. Predsjednik Vlade naglasio je da je cilj reforme imati uravnotežen sustav, s većim mirovinama i osiguranim prosperitetom budućim generacijama.

Vlada je, kazao je, u gospodarskim i financijskim okvirima pronašla optimalna rješenja za reformu mirovinskoga sustava, da je riječ o jednoj od ključnih strukturnih reformi te podsjetio da prosječni hrvatski umirovljenik ima samo 30 godina radnog staža, a da je deficit mirovinskoga sustava 17 milijardi kuna.

„Jedna od mjera koju želim posebno apostrofirati je demografskog karaktera kojom smo ovom reformom svim majkama, kada ispune uvjete za mirovinu, za svako rođeno i posvojeno dijete dodali šest mjeseci staža i time se njihove mirovine povećavaju u prosjeku za 2%. Mislim da je to vrlo konkretna i dobra mjera“, poručio je predsjednik Vlade.

Veća transparentnost i bolje upravljanje fondovima

Govoreći o izmjenama mirovinskih zakonskih prijedloga u odnosu na prvo čitanje, ministar Pavić kazao je da je ublažena penalizacija ranijeg umirovljenika, s 0,34% po mjesecu na 0,3% što znači da će za pet godina odlaska u prijevremenu mirovinu, umanjenje biti 18%, ali da je pritom ostavljen sustav tzv. bonifikacije prema kojem se za dulji ostanak u svijetu rada dobiva 0,34% po mjesecu u mirovini, odnosno za 5 godina imat će 20,4% veću mirovinu.

O mjeri povećanja staža od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, ministar je kazao kako je riječ o demografskoj mjeri koja se promatra kao potpora majčinstvu. „Majkama koje idu u mirovinu već od sljedeće godine osiguravamo dodatnih šest mjeseci staža po djetetu“, pojasnio je ministar i napomenuo da će majke najprije morati ispuniti propisane uvjete za mirovinu, ali će tih dodatnih šest mjeseci utjecati na visinu njihove mirovine budući da u postojećem sustavu njihovi prihodi opadaju tijekom porodiljinog dopusta te zbog toga imaju manje mirovine.

Ministar je kazao da je uvažen prijedlog Matice umirovljenika i Sindikata umirovljenika, te će se mirovine sada dvaput godišnje usklađivati prema modelu 70% plaća i 30% inflacija.

Osvrćući se na Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, istaknuo je da je uz pomoć Hanfe značajno unaprijeđen sustav kako bi se osigurala veća transparentnost, bolje upravljanje i u konačnici više novaca za umirovljenike, odnosno korisnike. Naveo je da se mijenja način na koji se raspoređuju osiguranici u fondove gdje će svaki od četiri fonda dobiti 20% osiguranika, a onaj koji ima najbolje prinose u godini dobit će dodatni bonus od 20% osiguranika. Uz to, otvara se mogućnost ulaganja mirovinskih fondova u malo i srednje poduzetništvo i start-up tvrtke, ali ne na način da će mirovinski fondovi moći ulagati u pojedine tvrtke već u platforme i tzv. venture capital fondove.

„Mogućnost koju ovime otvaramo detaljnije će razraditi Hanfa u suglasju s poslovnim anđelima – CRANE-om, a ovime će se osigurati ulaganje 0,2% fonda rizika A, 0,1% fonda rizika B, što je sada raspoloživost otprilike sto milijuna kuna. Hanfa kao regulator zajedno sa start-up zajednicom i fondovima pripremit će pravilnik kako bi  se postiglo bolje upravljanje fondovima i smanjio rizik“, kazao je.

Nadalje, ministar je rekao da se dodatno, za milijardu i 300 milijuna kuna, smanjuju naknade mirovinskih fondova, gdje se uvodi novi model preraspodjele tako da se jednako i ravnomjerno raspoređuje naknada sukladno vlasničkom udjelu, a tih milijardu i 300 milijuna kuna ostat će na računima građana.

Izmjenama zakonskih prijedloga, podcrtao je ministar, zajedno s regulatorom Hanfom, razvija se bolje upravljanje rizicima, veća transparentnost i kontrola mirovinskih fondova pa će stoga na prijedlog ministra nadležnog za mirovinski sustav, u nadzorne i revizorske odbore ući i predstavnici osiguranika budući da je do sada bilo prigovora na to da oni nemaju svog predstavnika u nadzornim odborima.

O izmjenama u Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima ministar je kazao da se mijenja sustav naknada, da se ona dodatno smanjuje do najviše dva i pol posto te da se podiže uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu navih članova na 55 godina što je sukladno EU direktivi.

Također, ministar se osvrnuo i na mirovinska osiguravajuća društva, podsjetivši da je već u prvom čitanju dan prijedlog da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje može osnovati mirovinsko osiguravajuće društvo. Kazao je da su dodatno redefinirane naknade, da se ulazna naknada od 5% raspodjeljuje na jedan i po posto i 0,17% godišnje tako da se, , unutar  dvadeset godina maksimalno može doći do 5% koliko su, aktuarski izračuni, što je pravednije.

Zaključno, ministar je ponovio da se ovim prijedlozima cilja na tri skupine građana: sadašnje umirovljenike kojima se omogućavaju veće mirovine (iduće godine očekuje se usklađivanje mirovina od 3% i povećanje najnižih mirovina za dodatnih 3,13%), omogućava im se rad na pola radnog vremena uz punu mirovinu, građanima koji od iduće godine idu u mirovinu osigurava se dodatak od 27%, odnosno ¾ tog dodatka ako ostanu u drugom stupu, a za mlađu populaciju koja će u drugom stup štedjeti čitav radni vijek, povećanjem limita ulaganja u dionice, povećanim sustavom transparentnosti i kontrole, omogućava se da dio mirovine iz drugog stupa bude održiviji i veći.

„Smatram da smo odgovorili na sva tri izazova mirovinske reforme: veće mirovine, održivost javnih financija i ispravljanje nepravde između različitih generacija sadašnjih i budućih umirovljenika“, zaključio je ministar Pavić.

Podsjećamo, paket mirovinskih zakona Vlada je danas uputila u saborsku proceduru – drugo čitanje, a rasprava će se održati sljedećeg tjedna.

Foto: Vlada RH