Sjednica Vlade – Program konvergencije: Nastavak rasta gospodarstva i zaposlenosti, u samom vrhu EU po smanjenju javnog duga

DSC_5526

U Banskim dvorima održana je 153. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su 24 točke dnevnog reda. Usvojena je Odluka o donošenju Nacionalnog programa reformi 2019. te Odluka o donošenju Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2019. – 2022. , a iz nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava Odluka o davanju suglasnosti Agenciji za osiguranje radničkih tražbina za otpis nenaplativih stečajnih tražbina u razdoblju od 1. siječnja  2003. do 31. prosinca 2015. godine.

„Nacionalni program reformi dijeli se na tri cilja – jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija – koji će se ostvariti kroz 10 reformskih područja, 30 mjera i 100 aktivnosti”, rekao je predsjednik Vlade.

Tih 10 reformskih područja su unaprjeđenje poslovnog okruženja, rast investicija, poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, unaprjeđenje javne uprave, poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava, obrazovanje i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada, jačanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije, poticanje demografske obnove, unaprjeđenje sustava socijalne skrbi i osiguranje financijske stabilnosti, održivosti i kvalitete zdravstvenog sustava.

Govoreći o Programu konvergencije za razdoblje od 2019. do 2022. godine, predsjednik Vlade je naglasio kako on pokazuje da Vlada prepoznaje široke gospodarske trendove i ozračje u svijetu, radi razumne projekcije, a politika joj se temelji na zdravom rastu. Dodao je da Vlada troši onoliko koliko ima i trudi se, kada to može, uštedjeti. Podsjetio je i da je ova Vlada bila prva nakon 1998. koja je ostvarili visoki proračunski višak u 2017. od 2,9 milijardi kuna.

Preliminarni podaci pokazuju da bi u 2018. godini višak proračuna opće države trebao biti 758 milijuna kuna, unatoč 2,5 milijarde kuna državnih jamstava za brodogradilišta.

Premijer Plenković očekuje i daljnje smanjenje udjela duga opće države u BDP-u na 74,6 posto, a 2022. godine trebao bi biti 62 posto.

Istaknuo je kako bi gospodarski rast u 2019. trebao biti 2,5 posto.

“To je zdravi rast i nije temeljen na zaduženju i povećanju duga, nego obrnuto – manje zaduženja i duga, a zdravi i kontinuirani rast”, poručio je.

Ministar Pavić obrazlažući Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Agenciji za osiguranje radničkih tražbina za otpis nenaplativih stečajnih tražbina u razdoblju od 1. siječnja 2003. do 31. prosinca 2015. godine, kazao je da institut za osiguranje radničkih tražbina u Hrvatskoj postoji od 2003., a od 2010. u nadležnosti je Agencije za osiguranje radničkih tražbina (AORT). Pojasnio je da se tim institutom radnicima čije su tvrtke otišle u blokadu ili stečaj osiguravaju tri minimalne plaće u slučaju blokade te tri minimalne plaće, otpremnine i druga prava iz kolektivnih ugovora u slučaju stečaja.

„U periodu od 1.1.2003. do 31.12.2015. tu mogućnost koristilo je 43.010 radnika gdje je isplaćeno nešto više od 554 milijuna kuna za njihova potraživanja“ naveo je ministar.

Pojasnio je da nakon zaključenja postupka i brisanja stečajnog dužnika iz registra pravnih osoba dug koji Agencija (AORT) potražuje od tvrtki više nije naplativ, stoga se Odlukom predlaže da se dug za period od 1.1.2003. do 31.12.2015. u iznosu nešto većem od 116 milijuna kuna otpiše.

Nacionalni program reformi za 2019. možete pronaći na poveznici.

Tekst: Vlada RH/MRMS

Foto: Vlada RH (vlada.gov.hr)