Što se zapravo mladima „garantira“ putem Garancije za mlade / Youth Guarantee?

Garancija za mlade novi je i inovativan pristup Europske unije u rješavanju problema nezaposlenosti mladih. Cilj Garancije je da sve osobe mlađe od 25 godina unutar četiri mjeseca od završetka školovanja ili gubitka prethodnog zaposlenja, dobiju kvalitetnu i konkretnu ponudu bez obzira na to jesu li prijavljeni na zavod za zapošljavanje ili ne. Kvalitetna ponuda podrazumijeva ponudu za posao, praksu, pripravništvo ili za nastavak obrazovanja te mora biti prilagođena pojedinačnim potrebama i situaciji.

Treba naglasiti da sama Garancija ne garantira posao, već predstavlja politički instrument kojim se potiču strukturne reforme, a koje prvenstveno trebaju omogućiti brzu aktivaciju mladih osoba u najkraćem mogućem roku, kako bi nastavili svoje obrazovanje ili ostali povezani s tržištem rada.

Koja je dobna granica za uključivanje u mjere Garancije za mlade?

Premda sama Preporuka Vijeća Europske unije o uspostavi sheme Garancije za mlade predviđa kako bi se Garancijom trebale obuhvatiti osobe od 15 do najviše 25 godina života, na inicijativu Hrvatske i nekoliko drugih država članica, omogućeno uključivanje u mjere osobama do 30 godina.

U Hrvatskoj prioritet su mladi s nižim kvalifikacijama i visoko obrazovani mladi bez radnog iskustva jer analize pokazuju da najteže dolaze do zaposlenja. Također, prioritet su i neaktivni mladi, odnosno mladi koji nisu zaposleni, nisu u obrazovanju ili osposobljavanju (tzv. NEET skupina).

Što sadrži Plan implementacije Garancije za mlade?

Plan implementacije sadrži potpuni opis reformi i mjera koje će se provoditi kako bi se svakoj mladoj osobi od 15 pa sve do navršenih 30 godina života omogućila (odnosno garantirala) aktivacija na tržištu rada u roku od 4 mjeseca od napuštanja ili završetka obrazovanja ili ulaska u nezaposlenost.

Radi se o strukturnom dokumentu, izrađenom prema uputi Europske komisije, a temeljem Preporuke Vijeća Europske unije o uspostavi Garancije za mlade, od 22. travnja 2013. godine. Putem Plana implementacije Europska komisija prati provedbu mjera i politika koje hrvatska provodi s ciljem povećanja stope zaposlenosti mladih te izrađuje specifične preporuke za njihovu daljnju provedbu.

Plan implementacije je fleksibilan dokument i može se prilagođavati trenutnoj situaciji i potrebama na tržištu rada. Prvi Plan implementacije Republika Hrvatska izradila je 2014. godine te svake godine priprema Izvješće o provedbi Plana implementacije. Radi praćenja provedbe Plana implementacije od strane ministra rada i mirovinskoga sustava imenovan je Savjet za provedbu plana implementacije Garancije za mlade, koji operativno prati provedbu Plana te priprema godišnja Izvješća o provedbi Plana koji se objavljuju na stranici www.gzm.hr pod rubrikom „Plan implementacije“. U rad Savjeta uključeni su svi zainteresirani dionici – predstavnici javnih tijela, tijela državne uprave, socijalnih partnera, strukovnih komorskih udruženja te relevantni predstavnici organizacija civilnog društva i predstavnici mladih.

Plan implementacije podijeljen je u dvije osnovne cjeline:

  • prva cjelina su reforme i mjere koje trebaju spriječiti rano napuštanje obrazovanja i aktivaciju neaktivnih mladih osoba (osoba koje nisu evidentirane kao nezaposlene te nisu u sustavu obrazovanja ili usavršavanja);
  • druga cjelina, reforme i mjere koje su usmjerene na aktivaciju mladih na tržištu rada kroz osnaživanje stvaranja radnih mjesta za mlade putem subvencija, osnaživanje poslodavaca za ponudu kvalitetnih shema učenja na radnom mjestu (pripravništva, stručna osposobljavanja), poticanja na poduzetništvo mladih, itd.

Navedeni Plan predstavlja osnovu za povlačenje sredstava iz Strukturnih fondova Europske unije, točnije iz Europskog socijalnog fonda (ESF), ali i Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI).

Koliki će biti ukupni fond Garancije za mlade?

Procjenjuje se da uspostava Garancije za mlade za cijelu Eurozonu košta oko 21 milijardu EUR godišnje, ili 0,22% BDP-a Unije. Međutim, neaktivnost mladih bila bi još skuplja – procjenjuje se da samo mlade osobe koje nisu zaposlene, u obrazovanju ili osposobljavanju (tzv. NEET skupina) koštaju oko 153 milijarde EUR godišnje, ili oko 1.21% BDP-a – kroz doprinose, izgubljene zarade i poreze.

Za realizaciju programa Garancija za mlade Hrvatskoj je rezervirano 61,82 milijuna eura iz dodatnog fonda “Inicijative za zapošljavanje mladih” (Youth Employment Initiative – YEI) kojima se pridodaje isti ili čak viši iznos iz Europskog socijalnog fonda.

Sredstva iz fonda YEI dodjeljuju se državi u obliku bespovratnih sredstava bez obveze nacionalnog sufinanciranja, a ta sredstva su usmjerena izravno na podršku korisniku – subvencije za zapošljavanje, samo-zapošljavanja, obrazovanja, osposobljavanja, naukovanja, dok su iz Europskog socijalnog fonda (ESF) osigurana sredstva u jednakom iznosu.

YEI sredstva možemo potrošiti isključivo na mladu osobu (za plaćanje obrazovanja pri ustanovama za obrazovanje odraslih, doprinosa za zapošljavanje, naknada za vrijeme obrazovanja ili osposobljavanja, putne troškove, itd). Sredstva ESF-a će se onda koristiti za osnaživanje cjelokupne podrške radu s mladima.

Stranica 1 od 212
Ovo djelo, čiji je autor Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0.