Može li umirovljenik uz korištenje mirovine i raditi?

Odredbom članka 90. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata mirovine obustavlja. Dakle, ukoliko korisnik mirovine stupi u radni odnos, obustavlja mu se isplata mirovine dok traje radni odnos. Isplata mirovine se ponovno uspostavlja s danom prestanka radnog odnosa, odnosno zaposlenja na način da se izvrši novi izračun mirovine. Korisnik prava na starosnu mirovinu, pravo na ponovni izračun mirovine može ostvariti ako je navršio najmanje godinu dana staža osiguranja, nakon priznanja prava na mirovinu.

Postoji mogućnost obavljanja određenih poslova i bez stupanja u radni odnos i to po osnovi ugovora o djelu prema Zakonu o obveznim odnosima. U slučaju rada po ugovoru o djelu umirovljenik ne gubi pravo na isplatu svoje mirovine. Predmet ugovora o djelu mogu biti određeni poslovi koji nemaju karakter stalnosti već jednokratnosti, a koji se obično sastoje u izvršenju nekog fizičkog ili intelektualnog rada određene količine i kakvoće, do određenog roka i uz određenu naknadu, a obično ne u prostorijama naručitelja posla. Zakonom o doprinosima koji se primjenjuje od 1. siječnja 2009. godine, nema više obveze plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja na primitke koje ostvare umirovljenici koji rade na ugovor o djelu, kao npr. članovi skupština i nadzornih odbora, akviziteri, prevoditelji, konzultanti i sl. (koji ostvaruju tzv. drugi dohodak), već samo obveza plaćanja poreza na dohodak.

Osim gore navedenog, postoji posebna pogodnost za umirovljenike što se tiče obavljanja domaće radinosti ili dopunskog zanimanja u novom Zakonu o obrtu. Obavljanjem domaće radinosti i dopunskog zanimanja umirovljenici ne stječu svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju, ali to ne znači i da nemaju obvezu plaćanja nikakvih doprinosa od prihoda odnosno zarade. Izuzetak su korisnici mirovine s osnova profesionalne nesposobnosti za rad, kojima se, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, određuje nova (umanjena) svota mirovine kada stječu svojstvo osiguranika. Navedeno je u skladu s odredbama Zakona o doprinosima, prema kojem se korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, koji obavlja domaću radinost, ne smatra umirovljenikom, iz čega proizlazi i obveza plaćanja mirovinskih doprinosa. Ipak se za umirovljenike radi o pogodnosti koja do sada nije bila ugrađena u propise. Naime, korisnici mirovine nisu se mogli baviti obrtom nakon što su stekli uvjete za mirovinu, jer bi im u tom slučaju bila obustavljena isplata mirovine. Za obrtnike i poljoprivrednike koji vode poslovne knjige, ta je obveza do sada bila izrijekom propisana, pa je ostalo izabrati: ili obavljanje djelatnosti ili mirovina. S obzirom na to da domaća radinost i dopunsko zanimanje nisu u smislu obveznog osiguranja izjednačeni s obrtom, prema novim se propisima u smislu mirovinskog osiguranja oni neće smatrati obrtnicima, iako im se odobrenje za rad izdaje na temelju Zakona o obrtu. Izuzimanje umirovljenika iz obveznoga mirovinskog osiguranja za domaću radinost i za dopunsko zanimanje omogućava umirovljenicima da izrađuju proizvode osobnim radom ili obavljaju određene usluge uz istovremeno ostvarivanje prava na mirovinu.

Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju isti se usklađuje s odredbama Zakona o poticanju zapošljavanja (Narodne novine br. 55/2012), kojim je uvedena nova kategorija osiguranika – sezonski radnik u poljoprivredi, a koji može biti nezaposlena osoba, korisnik mirovine ili tražitelj zaposlenja, koji temeljem ugovora o sezonskom radu obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi najduže do devedeset dana tijekom jedne kalendarske godine. Dakle, na sezonskog radnika u poljoprivredi, prema članku 11. stavku 2. Zakona o poticanju zapošljavanja, ne primjenjuju se propisi koji uređuju prestanak isplate mirovine korisniku mirovine.

Dodatak na mirovinu

Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju značajno je poboljšan materijalni položaj korisnika mirovina koji su mirovinu ostvarili isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 1999. godine i koji će mirovinu ostvarivati primjenom toga Zakona, na način da se tim korisnicima određuje dodatak na mirovinu u visini od 4% – 27%, ovisno o godini ostvarivanja prava na mirovinu. Pravo na dodatak na mirovinu prema ovome Zakonu pripada od 1. listopada 2007. godine, odnosno od dana ostvarivanja prava na mirovinu, kada je to pravo ostvareno nakon toga datuma. Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 114/2011) i Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 114/2011), dodatak je od 1. siječnja 2012. godine integriran u svotu mirovine i postao je njen sastavni dio, kako bi korisnici toga primanja imali veću sigurnost u pogledu njegova određivanja i primanja u budućnosti.

Do koje godine dijete može koristiti pravo na obiteljsku mirovinu?

Dijete stječe pravo na obiteljsku mirovinu:

  1. ako je u trenutku smrti roditelja mlađe od 15 godina ili mlađe od 18 godina, ako je prijavljeno službi za zapošljavanje radi zaposlenja,
  2. ako je nastupila opća nesposobnost za rad, do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, tada ima pravo na obiteljsku mirovinu za sve vrijeme dok takva nesposobnost traje,
  3. ako je opća nesposobnost za rad nastupila nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je umrli uzdržavao do svoje smrti,
  4. ako je u trenutku smrti osiguranik na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti osiguranika.

To pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26. godine života. Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i za vrijeme bolesti do navršene 26. godine života kao i nakon tih godina, ali najviše onoliko vremema koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života.

Dijete kod kojeg, tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, nastupi opća nesposobnost za rad, zadržava to pravo dok postoji takva nesposobnost.

Koji su opći uvjeti za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu?

Članovi obitelji umrlog osiguranika iz članka 21. Zakona o mirovinskom osiguranju (udovica/udovac, djeca, roditelji itd.) imaju pravo na obiteljsku mirovinu:

  1. ako je osiguranik navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža ili
  2. ako je osiguranik ispunjavao uvjete o dužini mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili
  3. ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili
  4. ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.

Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranja osiguranika.

Stranica 1 od 212
Ovo djelo, čiji je autor Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0.