Može li umirovljenik uz korištenje mirovine i raditi?

Odredbom članka 99. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata mirovine obustavlja.

Istim člankom su propisani i izuzeci, odnosno isplata mirovine se neće obustaviti:

  • korisnicima starosne mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji nakon ostvarenja prava na starosnu mirovinu nastave raditi do polovice punog radnog vremena ili se zaposle do polovice punoga radnoga vremena
  • korisnicima prijevremene starosne mirovine koji se nakon ostvarenja prava na mirovinu zaposle (mora doći do prestanka radnog odnosa, odnosno osiguranja)
  • korisnicima starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji nakon ostvarenja prava na mirovinu nastave raditi do polovice punog radnog vremena ili se zaposle do polovice punoga radnoga vremena
  • korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti – kad se zaposle isplaćuje se umanjena mirovina po mirovinskom faktoru 0,5 (za vrijeme nezaposlenosti utvrđuje se po mirovinskom faktoru 0,8)
  • korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću – kad se zaposle isplaćuje se umanjena mirovina po mirovinskom faktoru 0,6667
  • korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne ili opće nesposobnosti za rad ostvarene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji obavljaju poslove upravitelja zadruge, kada te poslove obavljaju bez plaće i naknade
  • korisnicima starosne mirovine ostvarene ili određene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba / zaposlenika na poslovima razminiranja – moguć rad do 4h uz isplatu mirovine u punom iznosu ili rad do 8h uz isplatu mirovine umanjene za 50%
  • korisnicima mirovine koji na temelju ugovora o sezonskom radu obavljaju privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi prema posebnim propisima – do 90 dana u kalendarskoj godini (korisnicima kod kojih je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti bio bi obvezan kontrolni pregled)
  • korisnicima koji ostvaruju drugi dohodak, odnosno obavljaju drugu djelatnost
  • fizičkim osobama koje obavljaju domaću radinost i sporedno zanimanje

Za korisnike mirovine, postoji mogućnost obavljanja određenih poslova i bez stupanja u radni odnos po osnovi ugovora o djelu prema Zakonu o obveznim odnosima. U slučaju rada po ugovoru o djelu korisnik mirovine ne gubi pravo na isplatu mirovine. Predmet ugovora o djelu ne mogu biti poslovi koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, imaju obilježja poslova za koji se zasniva radni odnos, odnosno za koje postoji obveza sklapanja ugovora o radu. Ugovor o djelu se može sklopiti za izvršenje određenog, jednokratnog posla za ugovorenu naknadu. Izvođač posla ili djela radi za naručitelja posla samostalno i neovisno o naručitelju posla, ne radi pod nadzorom, uputama ili u organizaciji i radnom vremenu kojega određuje naručitelj posla. Nije nužno da izvođač osobno obavi posao i radi u svom raspoloživom vremenu. Izvođač posla odlučuje o mjestu i prostoru u kojemu će obavljati posao.

Kod ugovora o djelu bitan je rezultat rada. Ako je naručitelj posla poslodavac, odnosno osoba koja obavlja registriranu djelatnost, ugovor o djelu se ne smije sklopiti za poslove koji su iz osnovne djelatnosti poslodavca. Za razliku od ugovora o djelu, ugovor o radu sklapa se za obavljanje poslova koji pretpostavljaju u pravilu kontinuirani rad iz djelatnosti poslodavca, u organizaciji poslodavca i radnom vremenu koje odredi poslodavac, s njegovom opremom i sredstvima za rad, a rad se obavlja osobno. Poslodavac je odgovoran trećima za rezultat rada, a ne radnik.

Prema odredbama Zakona o doprinosima, poslodavci, odnosno isplatitelji primitka po ugovoru o djelu su od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2016. godine bili oslobođeni od plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u slučaju sklapanja ugovora o djelu s korisnikom mirovine. Isplatitelj primitka, kojeg ostvari korisnik mirovine je u navedenom razdoblju s osnova obavljenoga posla po ugovoru o djelu plaćao samo porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, uvedena je obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje od 10% na primitke koje ostvare umirovljenici koji rade na ugovor o djelu, kao npr. članovi skupština i nadzornih odbora, akviziteri, prevoditelji, konzultanti i sl. (koji ostvaruju tzv. drugi dohodak). Također je istim zakonom uvedena obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje i umirovljenicima koji obavljaju domaću radinosti ili dopunsko zanimanja sukladno odredbama Zakona o obrtu.

Ako ostali korisnici mirovine stupe u radni odnos ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, obustavlja im se isplata mirovine dok traje radni odnos ili obavljanje djelatnosti. Isplata mirovine se ponovno uspostavlja s danom prestanka zaposlenja, ili obavljanja djelatnosti, odnosno prestanka osiguranja.

Korisnik prava na starosnu mirovinu, može ostvariti pravo na ponovni izračun mirovine nakon prestanka zaposlenja ili obavljanja djelatnosti po osnovi koje je bio obvezno osiguran ako je navršio najmanje godinu dana staža osiguranja, nakon priznanja prava na mirovinu.

Korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti koji nastave raditi na drugom poslu ili naknadno stupe u osiguranje i po toj osnovi navrše najmanje jednu godinu staža osiguranja, može se priznati pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu ako ispunjavaju uvjete za te mirovine.

 

Do koje godine dijete može koristiti pravo na obiteljsku mirovinu?

Dijete stječe pravo na obiteljsku mirovinu:

  1. ako je u trenutku smrti roditelja mlađe od 15 godina ili mlađe od 18 godina, ako je prijavljeno službi za zapošljavanje radi zaposlenja,
  2. ako je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, tada ima pravo na obiteljsku mirovinu za sve vrijeme dok postoji potpuni gubitak radne sposobnosti,
  3. ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastupio nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je umrli uzdržavao do svoje smrti,
  4. ako je u trenutku smrti osiguranik na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti osiguranika.

To pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26. godine života. Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i za vrijeme bolesti do navršene 26. godine života kao i nakon tih godina, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života.

Dijete kod kojeg, tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, zadržava to pravo dok postoji potpuni gubitak radne sposobnosti.

 

Koji su opći uvjeti za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu?

Članovi obitelji umrlog osiguranika iz članka 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (udovica/udovac, djeca, roditelji itd.) imaju pravo na obiteljsku mirovinu:

  1. ako je osiguranik navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža ili
  2. ako je osiguranik ispunjavao uvjete o dužini mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili
  3. ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili
  4. ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.

Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranja osiguranika.

Tko može ostvariti pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja?

Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova organa što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtjeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje invalidnost. Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

U sklopu mirovinske reforme osnovica za određivanje novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja povećana je 15% kako bi se osigurala socijalna zaštita osoba kod kojih dolazi do tjelesnog oštećenja na radu (od 1.1.2019. iznosi 1.502,63 kuna i dalje se usklađuje).

Stranica 1 od 3123
Ovo djelo, čiji je autor Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0.