Rad radničkog vijeća nakon statusne promjene i prijenosa ugovora o radu

Zakonom o radu (Narodne novine, br. 93/14 i 127/17),  propisuje se da u slučaju kada se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese poduzeće, dio poduzeća, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti, a koji zadržava svoju gospodarsku cjelovitost, na novog se poslodavca prenose svi ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koji je predmet prenošenja, odnosno koji su vezani za obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti koja je predmet prenošenja (članak 137. stavak 1. Zakona).

Nadalje, ako je u poduzeću, dijelu poduzeća, gospodarskoj djelatnosti ili dijelu gospodarske djelatnosti koje je preneseno i koje je zadržalo svoju samostalnost utemeljeno radničko vijeće, ono nastavlja s radom, a najduže do isteka mandata na koji je izabrano (članak 137. stavak 10. Zakona).

Citirane zakonske odredbe se na odgovarajući način primjenjuju i na ustanove.

Kada je riječ o ustanovi koja je i nakon statusne promjene zadržala svoju cjelovitost i samostalnost, u smislu članka 137. Zakona o radu, radničko vijeće utemeljeno u toj ustanovi i dalje nastavlja s radom, a najduže do isteka njegova mandata. To znači, radničko vijeće koje je u toj ustanovi ranije utemeljeno u broju i sastavu određenome zapisnikom o konačnim rezultatima izbora toga radničkog vijeća, i dalje će u tome broju i sastavu nastaviti s radom na način propisan člankom 154. Zakona o radu. U tome smislu, rad radničkog vijeća može biti uređen i poslovnikom kojega radničko vijeće donosi na temelju članka 154. stavka 2. Zakona o radu.

Članove radničkog vijeća, u slučaju prestanka radnog odnosa, mogu zamijeniti izabrani zamjenici i to samo oni koji su kao zamjenici članova, utvrđeni zapisnikom o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće. Člankom 20. Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća (Narodne novine, br. 03/16 i 52/17), propisano je da zapisnik o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće, sadrži i podatke o imenu i prezimenu izabranih članova radničkog vijeća i zamjenika članova radničkog vijeća s liste kandidata koje su dobile predstavnička mjesta.

Zakon o radu ne propisuje izričito način provođenja takve zamjene, pa to može biti propisano i poslovnikom o radu toga radničkog vijeća, ali smo mišljenja da bi u nedostatku takve odredbe poslovnika, valjalo provesti zamjenu prema redoslijedu zamjenika članova upisanih u zapisnik o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće, jer je i samo utvrđivanje rezultata izbora za zamjenike članova radničkog vijeća provedeno sukladno članku 147. stavku 6. Zakona, prema redoslijedu kandidata na listama.

Zaključno, sukladno odredbi članka 4. stavka 1. podstavka 1. Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća, izvanredni izbori za radničko vijeće, se pored ostalog, mogu raspisati i u slučaju kada zbog prestanka radnog odnosa, ostavke ili isključenja članova radničkog vijeća ili zamjenika članova radničkog vijeća utvrđenih zapisnikom o konačnim rezultatima izbora, radničko vijeće više nema broj članova niti njegovih zamjenika potreban za odlučivanje na način predviđen poslovnikom o radu radničkog vijeća.

Skup radnika

Skupove radnika zaposlenih kod određenoga poslodavca, koji se održavaju radi  sveobuhvatnog obavješćivanja i rasprave o stanju i razvoju poslodavca te o radu radničkog vijeća, dva puta godišnje, u podjednakim vremenskim razmacima, ureduje odredba članka 163. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14 i 127/17).

Skup radnika saziva radničko vijeće, uz prethodno savjetovanje s poslodavcem, odnosno poslodavac, ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće.

Zakon o radu ne propisuje sadržaj odluke ili obavijesti kojom se saziva skup radnika, niti način i rokove za objavu takvih akata.

Iznimno, Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća, propisuju se sadržaj, način donošenja te rokovi i drugi uvjeti vezani za objavu odluke o skupu radnika, ali se ta pravila propisuju samo za održavanje skupa radnika prilikom utemeljenja prvog radničkog vijeća, odnosno u svrhu provođenja izbora za predstavnike radnika.

Kada je riječ o sazivanju skupa radnika iz članka 163. Zakona o radu, odnosno pitanjima o načinu donošenja odluke radničkog vijeća o sazivanju skupa radnika i njezinom sadržaju, o načinu i trajanju objave te odluke, mišljenja smo da se mjerodavna pravila mogu urediti poslovnikom radničkog vijeća, sukladno članku 154. Zakona o radu.

Zaključno, u pogledu pitanja o računanju rokova, napominjemo da je člankom 8. Zakona o radu propisano je da se na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a koje nije uređeno ovim ili drugim zakonom, primjenjuju u skladu s naravi toga ugovora, opći propisi obveznoga prava. Napominjemo da Zakon o obveznim odnosima, propisuje da rok određen u danima počinje teći prvog dana poslije događaja od kojeg se rok računa, a završava istekom posljednjeg dana.

Biračko pravo članova školskog odbora

Biračko pravo radnika zaposlenih kod određenog poslodavca, u postupku izbora članova radničkog vijeća, a tako i u postupku izbora predstavnika radnika u organ koji nadzire vođenje poslova poslodavca, propisano je odredbom članka 145. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14 i 127/17).

Člankom 145. stavkom 2. Zakona o radu, propisano je da pravo birati i biti birani nemaju članovi upravnih i nadzornih organa poslodavaca.

Iznimno, predstavnici radnika u tim organima poslodavca imaju biračko pravo, jer je odredbom članka 145. stavka 4. Zakona propisano da se odredba stavka 2. citiranog članka ne odnosi se na predstavnike radnika u organima poslodavca.

Polazeći od odredbi Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojima su propisane ovlasti i sastav školskog odbora te pravo da jednog člana školskog odbora bira i razrješuje radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem na način propisan Zakonom o radu, može se zaključiti da su članovi školskog odbora, ujedno i članovi upravnog, odnosno nadzornog organa u smislu članka 145. stavka 2. Zakona o radu.

Slijedom navedenog članovi školskog odbora nemaju biračko pravo u postupcima izbora propisanim Zakonom o radu, osim predstavnika radnika u tome školskom odboru, koji iznimno, sukladno članku 145. stavku 4. Zakona, može birati i biti biran.

Pri tome valja naglasiti da je riječ o predstavniku radnika imenovanom ili izabranom sukladno članku 164. Zakona o radu, a ne o ostalim članovima školskog odbora koji su imenovani u školski odbor iz reda učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i sl., a koji su također kao radnici zaposleni u toj javnoj ustanovi.

Mišljenja smo da se ostale imenovane osobe u školskom odboru koje su zaposlene kao radnici u toj javnoj ustanovi, ne smatraju predstavnikom ili predstavnicima radnika u školskom odboru, već predstavnicima struke imenovanim u taj odbor prema posebnom propisu, pa se na njih ne odnosi iznimka propisana člankom 145. stavkom 4. Zakona o radu i stoga nemaju biračko pravo.

Sazivanje skupa radnika u postupku izbora predstavnika radnika u školski odbor

Odredbom članka 164. stavka 1. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14 i 127/17), kojim se uređuje imenovanje ili izbor predstavnika radnika u organu poslodavca, odnosno organu koji nadzire vođenje poslova poslodavca, propisano je da u trgovačkom društvu ili zadruzi, u kojima se u skladu s posebnim propisom utemeljuje organ koji nadzire vođenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) te u javnoj ustanovi, jedan član organa društva ili zadruge koji nadzire vođenje poslova, odnosno jedan član organa javne ustanove (upravno vijeće, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) mora biti predstavnik radnika.

Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisane su ovlasti i sastav školskog odbora, a također i pravo, da jednog člana školskog odbora bira i razrješuje radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno, tada jednog člana školskog odbora imenuju i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem na način propisan Zakonom o radu.

Poslodavac koji ne omogući imenovanom, odnosno izabranom predstavniku radnika članstvo u organu poslodavca, odnosno drugom odgovarajućem tijelu trgovačkog društva, zadruge ili javne ustanove, čini teži prekršaj propisan člankom 228. stavkom 1. točkom 26. Zakona o radu.

Nadalje, odredbom članka 164. stavka 2. i 3. Zakona o radu propisano je da predstavnika radnika u organ koji nadzire vođenje poslova poslodavca, imenuje i opoziva radničko vijeće, a ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, predstavnika radnika između radnika zaposlenih kod poslodavca, biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, u postupku propisanom Zakonom za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana.

Dakle, na postupak izbora predstavnika radnika u organ koji nadzire vođenje poslova poslodavca, školski odbor, primjenjuju se odredbe Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća. Sukladno odredbama članka 2. Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća koje uređuju pitanja utemeljenja prvog radničkog vijeća, postupak izbora predstavnika radnika u organ koji nadzire vođenje poslova poslodavca započinje prijedlogom za provođenje izbora, radi čega predlagatelj saziva skup radnika. Prijedlog u pisanom obliku, mogu podnijeti sindikati koji kod poslodavca imaju svoje članove ili najmanje dvadeset posto radnika zaposlenih kod poslodavca.

Pravilnikom je propisano da se skup radnika saziva na mjestu rada na kojemu je moguće okupiti najveći broj radnika, a predlagatelj (sindikati koji kod poslodavca imaju svoje članove ili najmanje dvadeset posto radnika) je dužan savjetovati se s poslodavcem o vremenu održavanja skupa radnika, vodeći pri tome računa da se time ne šteti djelotvornosti poslovanja poslodavca.

Dužnost poslodavca u tome postupku propisana je člankom 2. stavkom 3. citiranog Pravilnika, na način da je poslodavac dužan objaviti na svim oglasnim mjestima prijedlog predlagatelja za provođenje izbora predstavnika radnika u organ koji nadzire vođenje poslova poslodavca.

Stoga dužnosti poslodavca vezano uz postupak izbora valja razlikovati u odnosu na dužnosti poslodavca propisane člankom 163. Zakona o radu. Naime, poslodavac je dužan sazvati skup radnika kada kod toga poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, ali samo ako je riječ o skupu radnika propisanome člankom 163. Zakona o radu, odnosno skupu radnika koji se kod poslodavca održava radi sveobuhvatnog obavješćivanja i rasprave o stanju i razvoju poslodavca te o radu radničkog vijeća, i to dva puta godišnje, u podjednakim vremenskim razmacima.

Stranica 10 od 116« Prva...89101112...203040...Zadnja »
Ovo djelo, čiji je autor Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0.