Članak 148. – Obveza obavješćivanja

Obveza poslodavca da sukladno članku 144. Zakona o radu (NN br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 114/03, 123/03, 142/03 i 30/04) radničko vijeće obavještava o pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika, ne podrazumijeva pravo sindikalnog povjerenika na uvid u poslovne knjige, račune i sl.(u važećem Zakonu to je odredba članka 148. – napomena priređivača)

Službeno, 21. svibnja 2008.

Članak 146. – Utvrđivanje rezultata izbora

Utvrđivanje rezultata izbora i izbor kandidata za radničko vijeće propisano je odredbom članka 146. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 149/09, nastavno: ZOR). Prema odredbi stavka 3. navedenog članka u slučaju kada se bira tri ili više predstavnika, broj predstavnika koji je izabran sa svake liste utvrđuje se na sljedeći način:

-       ukupan broj glasova koje je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od jedan do, zaključno, broja predstavnika koji se bira;

-       svi tako dobiveni rezultati redaju se od najvećeg do najmanjeg, a rezultat koji po redu odgovara broju predstavnika koji se bira je zajednički djelitelj;

-       svaka lista dobit će onoliko predstavničkih mjesta koliko puta ukupan broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa liste) sadrži cijeli broj zajedničkog djelitelja; ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dviju ili više lista dobila koje predstavničko mjesto, ono će pripasti onoj listi koja je dobila više glasova.

Obzirom da je očito kako navedenim zakonskim rješenjem nisu pokriveni svi mogući slučajevi koji se mogu pojaviti na izborima, poput Vašeg primjera gdje su dvije liste dobile jednak broj glasova, mišljenja smo kako navedenu pravnu prazninu treba riješiti analognom primjenom odredbe članka 146. stavka 2. ZOR-a prema kojoj na izborima u kojima se bira jedan predstavnik, a dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izabran je onaj kandidat koji je duže neprekidno zaposlen kod poslodavca.

KLASA: 110-01/11-01/151, URBROJ: 526-08-01-01/5-11-2, od 3. svibnja 2011.

___________________________________

Člana radničkog vijeća kojem je zbog prestanka radnog odnosa prestalo članstvo u radničkom vijeću ili koji zbog dužeg bolovanja ne može obavljati poslove kao član toga vijeća, zamjenjuje prvi po redu s iste liste kandidata neizabrani kandidat, a ako nema više kandidata prvi po redu s iste liste zamjenika kandidata. Zakon o radu (NN br. 149/09) odredbom članka 146. propisuje način utvrđivanja rezultata izbora odnosno tko će biti predstavnik u slučaju biranja jednog predstavnika te kako će se utvrditi broj predstavnika izabranih sa svake liste, u slučaju da se bira tri ili više predstavnika. Pri utvrđivanju zamjenika, propisano je da su zamjenici predstavnika sa svake liste kandidati koji nisu izabrani, po redu od prvoga neizabranoga pa najviše do broja koliko je određena lista dobila predstavničkih mjesta. Ovako ograničenje se odnosi na činjenicu da je uvijek potrebno voditi računa o tome da broj predstavnika i zamjenika liste mora odgovarati broju predstavničkih mjesta određene liste, kako se ne bi narušio odnos između lista nastao kao rezultat provedenih izbora.

Pravilnikom o provođenju izbora za radničko vijeće (NN br. 81/10) propisani su slučajevi u kojima se mogu provesti izvanredni izbori za radničko vijeće. Takvi se izbori, radi izbora nedostajućih članova radničkog vijeća i njihovih zamjenika, sukladno odredbi članka 4. stavka 1. Pravilnika, mogu provesti kada nakon prestanka radnog odnosa, ostavke ili isključenja člana, radničko vijeće više nema broj članova ni njihovih zamjenika potreban za odlučivanje na način predviđen poslovnikom o radu radničkog vijeća.

Činjenica privremene spriječenosti za rad člana radničkog vijeća ne mora nužno imati utjecaja na rad radničkog vijeća, odnosno mišljenja smo da takav član može nastaviti svoj rad u tome vijeću, bez obzira što nije prisutan na radu. Međutim, ako u odnosu na nekog člana nastupe zapreke za njegovo članstvu, odnosno činjenica privremene spriječenosti za rad utječe na njegovu mogućnost nastavka rada u radničkom vijeću, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenoga poslodavca, mogu zatražiti od nadležnog suda da raspusti radničko

vijeće ili da isključi određenog člana (članka 161. Zakona), nakon čega bi moglo doći do primjene članka 4. Pravilnika, odnosno provođenja izvanrednih izbora.

Službeno, 03. veljače 2011.

___________________________________

Odredbom članka 146. stavka 3. Zakona o radu (NN br. 149/09) propisano je kako se utvrđuje broj predstavnika radničkog vijeća, u slučaju da se bira tri ili više predstavnika. Sukladno navedenom, broj predstavnika koji je izabran sa svake liste utvrđuje se na slijedeći način:

Ukupan broj glasova koje je dobila svaka lista, dijeli se s brojevima od jedan, do zaključno, broja predstavnika koji se bira. U konkretnom slučaju, broj glasova 409 s prve liste dijeli se s 1,2,3… zaključno do broja 13. Na isti način se i broj glasova 499 s druge liste dijeli s 1,2,3… zaključno do broja 13. Svi tako dobiveni rezultati se redaju od najvećeg do najmanjeg, što znači da se svi dobiveni brojevi (uključujući obje liste) redaju od najvećeg do najmanjeg.

Rezultat koji po redu odgovara broju predstavnika koji se biraju, zajednički je djelitelj. Dakle, to je u ovom slučaju broj 62,3. Svaka lista će dobiti onoliko mjesta koliko puta ukupan broj njezinih dobivenih glasova sadrži cijeli broj zajedničkog djelitelja. Budući ukupan broj glasova prve liste odnosno broj 409 u sebi sadrži broj 62,3 pet puta, ta lista će dobiti pet mjesta, a druga lista čiji ukupan broj glasova 499 u sebi broj 62,3 sadrži osam puta, dobit će osam glasova, što je ukupno trinaest članova koliko će članova imati izabrano radničko vijeće.

Službeno, 25. ožujka 2011.

Članak 145. – Provođenje izbora

Izbori za radničko vijeće se provode sukladno Zakonu o radu (NN br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 114/03, 123/03, 142/03 i 30/04) te Pravilniku o provođenju izbora za radničko vijeće (NN br. 12/02). (sada je to Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća objavljen u NN br. 81/10 – napomena priređivača)

Odredbom članka 142. Zakona, .(u važećem Zakonu to je odredba članka 146. – napomena priređivača), propisan je način utvrđivanja rezultata izbora, odnosno tko će biti predstavnik u slučaju biranja jednog predstavnika, te kako će se utvrditi broj predstavnika izabranih sa svake liste, u slučaju da se biraju tri ili više predstavnika. Pri utvrđivanju zamjenika, propisano je da su zamjenici predstavnika sa svake liste kandidati koji nisu izabrani, po redu od prvog neizabranog pa najviše do broja koliko je određena lista dobila predstavničkih mjesta. Ovakvo ograničenje se odnosi na činjenicu da je uvijek potrebno voditi računa o tome da broj predstavnika i zamjenika liste mora odgovarati broju predstavničkih mjesta određene liste, kako se ne bi narušio odnos između lista nastao kao rezultat provedenih izbora.

Službeno, 15. svibnja 2009.

___________________________________

Izbori za radničko vijeće se provode u skladu s odredbama Zakona o radu (NN br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 114/03, 123/03, 142/03 i 30/04) te Pravilnika o provođenju izbora za radničko vijeće (NN br. 12/02). (sada je to Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća objavljen u NN br. 81/10 – napomena priređivača), kojim su propisana pravila za raspisivanje i provođenje izbora za radničko vijeće.

Uzimajući u obzir odredbu članka 138. Zakona,(u važećem Zakonu to je odredba članka 142. – napomena priređivača) kojom je propisano tko može predložiti liste kandidata za izbor predstavnika radnika, kao i odredbu članka 6. Pravilnika o listi kandidata za članove radničkog vijeća, mišljenja smo da radnik koji je predložen kao zamjenik na listi kandidata nije legitiman tražiti izmjenu liste. Naime, pri sastavljanju iste potrebno je u cijelosti postupiti u skladu s navedenom odredbom Pravilnika. To znači da na listi mora biti predloženo onoliko radnika koliko će članova imati to vijeće te najmanje isti broj njihovih zamjenika, da je za uvrštenje na listu kandidata potreban prethodni pisani pristanak radnika, te da izjave o pristanku na uvrštenje budu priložene listi kandidata prilikom podnošenja iste, da je pri sastavljanju liste potrebno voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina radnika po spolu, dobi, stručnoj spremi, poslovima na kojima rade i sl.

Glasovanje se provodi na biračkom mjestu, a u skladu s odredbom članka 8. Pravilnika, dužnost je biračkog odbora da pripremi, provede i nadzire pravilnost glasovanja na biračkom mjestu te da sastavi zapisnik o rezultatima glasovanja na biračkom mjestu. Postupak izbornog odbora prije uručenja glasačkog listića propisan je člankom 12. Pravilnika, sukladno kojem je isti ovlašten od radnika zatražiti na uvid osobnu iskaznicu ili putovnicu kako bi utvrdio njegov identitet kada pristupi glasovanju.

Slijedom navedenog, čitav postupak glasovanja se provodi na biračkom mjestu, gdje se i uručuje glasački listić, te se isti ne može uručivati putem pošte na radnom mjestu niti na bilo kojem drugom mjestu koje nije biračko mjesto.

Službeno, 28. travnja 2009.

 ___________________________________

Sukladno odredbi članka 152. stavka 2. Zakona o radu (NN br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 114/03, 123/03, 142/03 i 30/04)(u važećem Zakonu to je odredba članka 155. - napomena priređivača), za rad u radničkom vijeću, svaki član ima pravo na naknadu plaće za šest radnih sati tjedno. Članovi radničkog vijeća mogu jedan druge ustupati radne sate, temeljem odredbe stavka 3. navedenog članka Zakona. Međutim, ako član radničkog vijeća ustupi radne sate drugom članu, tada ne ostvaruje pravo da na ime ustupljenih sati i sam obavlja poslove radničkog vijeća uz naknadu plaće.

Službeno, 14. travnja 2008.

___________________________________

Izbori za radničko vijeće provode se temeljem Zakona o radu (NN br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 114/03, 123/03, 142/03 i 30/04), te Pravilnika o provođenju izbora za radničko vijeće (NN br. 12/02) (sada je to Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća objavljen u NN br. 81/10 – napomena priređivača).

Sukladno odredbi članka 8. Pravilnika, birački odbor organizira i nadzire glasovanje za izbor radničkog vijeća na biračkom mjestu kojeg je odredio izborni odbor, a na način da radi po uputama i nalozima izbornog odbora. Dužnosti biračkog odbora su da pripremi, provede i nadzire pravilnost glasovanja na biračkom mjestu, da sastavi zapisnik o rezultatima glasovanja na biračkom mjestu te da idućeg radnog dana nakon dana glasovanja, objavi zapisnik o rezultatima glasovanja na oglasnom mjestu biračkom mjesta, a primjerak zapisnika

kao i važeće i nevažeće u neupotrijebljene glasačke listiće u vrijednosnom pismu pošalje na adresu sjedišta poslodavca s napomenom: „ne otvarati – za Izborni odbor“.

Službeno, 15. prosinca 2008.

Članak 144. – Rad izbornog odbora

U skladu s člankom 140. st. 1. i 2. Zakona o radu (NN br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03 i 30/04) (u važećem Zakonu to je odredba članka 143. – napomena priređivača) te odredbom članka 7. Pravilnika o provođenju izbora za radničko vijeće (NN br. 12/02), izborni odbor priprema, provodi, nadzire i utvrđuje rezultate izbora za radničko vijeće. Poslodavac je dužan osigurati materijalno-tehničke uvjete i omogućiti nesmetano glasovanje na određenim biračkim mjestima.

Odluku o provođenju izbora za radničko vijeće, sukladno članku 5. Pravilnika o provođenju izbora za radničko vijeće (sada je to Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća objavljen u NN br. 81/10 – napomena priređivača) donosi izborni odbor. Prije donošenja odluke od provođenju izbora, izborni odbor je dužan obaviti savjetovanje s poslodavcem o vremenu i mjestu glasovanja, vodeći računa da isto ne šteti djelotvornosti poslovanja poslodavca.

Iz navedene odredbe Pravilnika proizlazi da o vremenu i mjestu provođenja izbora ne može Izborni odbor donositi odluku samoinicijativno, već se o tome mora savjetovati s poslodavcem. Osim toga, navedenim člankom Pravilnika je propisan postupak izbora u slučaju kada je rad organiziran u smjenama.

Službeno, 05. veljače 2007.

Stranica 6 od 32« Prva...45678...2030...Zadnja »
Ovo djelo, čiji je autor Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0.