Članak 13. Zakona o zaštiti na radu

Odgovornost ovlaštenika poslodavca
Zaštita na radu je sastavni dio svakog proizvodnog procesa te u skladu s tim rukovođenje bilo kakvim radnim procesom ujedno podrazumijeva obavljanje poslova u svezi s organizacijom i provedbom zaštite na radu. Kako je u praksi bilo vrlo često problema s definiranjem ovlaštenika, izmjenama i dopunama Zakona u stavku 3. dana je definicija tko se smatra ovlaštenikom u smislu odredaba ovog Zakona. Pojednostavljeno rečeno to je osoba koja u procesu rada rukovodi određenim brojem radnika na koji je preneseno ovlaštenje u pisanom obliku (važno ako dođe do ozljede kako bi inspektor znao protiv koga mora poduzeti odgovarajuće mjere). Ne smije se miješati pojam “ovlaštenik” i pojam “stručnjak za zaštitu na radu”. Ovlaštenik je jedan od rukovoditelja procesa rada, odnosno dijela procesa rada. Kako je zaštita na radu sastavni dio procesa rada, onaj tko rukovodi radom jednog ili više radnika ima obveze vezano za organiziranje i provedbu zaštite na radu te u skladu s tim i odgovornosti ako krši pravila zaštite na radu, odnosno propušta poduzimati propisane mjere zaštite na radu. Ovlaštenje se daje ugovorom o radu, ili na drugi način, dakle drugim aktom – pravilnikom o zaštiti na radu, odlukom uprave vezano za provedbu zaštite na radu i sl.. Međutim, osobi koja je imenovana ovlaštenikom poslodavca za određenu organizacijsku jedinicu, odnosno dio procesa rada, treba ujedno i dati prava koja će omogućavati izvršavanje obveza (pravo da udalji radnika s mjesta rada ukoliko radi suprotno pravilima zaštite na radu, odnosno ne nosi propisano osobno zaštitno sredstvo, materijalna sredstva koja će joj omogućiti da naruči ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u propisanim rokovima te da nabavi odgovarajuća osobna zaštitna sredstva radnicima). Naime, u praksi nije rijedak slučaj da se na određenu osobu prenese ovlaštenje ne sa svrhom da bi ona osigurala provedbu zaštite na radu nego da snosi odgovornost za nešto što objektivno nije bila u stanju izvršiti. Drugi je slučaj da poslodavac ili predsjednik uprave u slučaju većeg poduzeća imenuje određenu osobu ovlaštenikom, ali ne za dio poduzeća čijim radom on rukovodi, već za cijelo poduzeće. Ovakav pristup također nije u duhu odredaba ovoga Zakona jer poslodavac samo dio svojih obveza može prenijeti na ovlaštenika ali se ne može osloboditi obveze da kao poslodavac bude i dalje odgovoran za provedbu zaštite na radu u cijeloj tvrtki.

Odgovornost za provedbu propisanih pravila zaštite na radu u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
Prema odredbama Pravilnika o upisu u upisnik poljoprivrednih gospodarstava (NN, br. 128/02, 122/03, 189/03, 2/05, 129/05, 152/05, 38/06, 27/08 i 29/099) obiteljska poljoprivredna gospodarstva su organizirana tako da se sastoje od nositelja i članova istih, tj. kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) nema radnog odnosa između poslodavca i radnika. S obzirom da se sve odredbe Zakona o zaštiti na radu i njegovih podzakonskih akata odnose isključivo na poslodavce i radnike, proizlazi da ne postoji nikakva odgovornost za provedbu propisanih pravila zaštite na radu. Jedino u slučaju da OPG zaposli vanjske radnike i sklopi s njima ugovore u radu (ako takva mogućnost postoji – ima naznaka da u praksi postoje takvi slučajevi), tada se samo na te radnike primjenjuju odredbe ZZR-a.

Da li ovlaštenici mogu ujedno biti predstavnici radnika?
Iz definicije ovlaštenika te iz drugih odredbi Zakona, naročito onih koji definiraju povjerenike radnika i odbore za zaštitu na radu, vidljivo je da ovlaštenici poslodavca ni u kom slučaju ne mogu biti predstavnici radnika (predsjednik radničkog vijeća odnosno članovi predsjedništva sindikata), jer bi time bilo drastično narušeno načelo tripartitnosti (predstavnici radnika, poslodavaca i struke-zaštite na radu) koje načelo je, između ostalih, temelj zakona.

Članak 18. zakona o zaštiti na radu

Koji je propis vezan uz procjenu opasnosti?
Pravilnikom o izradi procjene opasnosti (N.N., br. 48/97., 114/02.,I 126/03.i 144/09,) utvrđuju se uvjeti koje moraju ispunjavati poslodavci te ovlaštene ustanove odnosno trgovačka društva pri izradi procjene opasnosti, način izrade procjene opasnosti, sadržaji obuhvaćeni procjenom te podaci na kojima se procjena mora temeljiti.

Koji poslodavci su obvezni izraditi procjenu opasnosti?
Svi poslodavci, bez izuzetaka, moraju izraditi ili dati izraditi procjenu opasnosti.

Opskrba radnika napitcima
Jedan od temeljnih sadržaja procjene opasnosti je Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti. Sukladno odredbi članka 10. stavka 1. Pravilnika o izradi procjene opasnosti, Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti sadrži primjenu osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu (osnovna i posebna pravila zaštite na radu propisuju se odredbama Zakona o zaštiti na radu i Pravilnicima), a procjena opasnosti može sadržavati i druge mjera koje poslodavac mora primijeniti odnosno poduzeti sa svrhom da se opasnosti otklone ili smanje na najmanju moguću mjeru.
Prema navedenom, mišljenja smo da za određene poslove (radna mjesta), uzimajući u obzir utvrđene opasnosti, radna skupina za izradu procjene opasnosti može kao mjeru odrediti opskrbu radnika napitcima.
Napominjemo da je (kada govorimo o propisima donesenim na temelju Zakona o zaštiti na radu koji su važeći) jedino u članku 5. Pravilnika o zaštiti na radu pri preradi nemetalnih sirovina („Narodne novine“, broj 10/86), propisana obveza osiguravanja osvježavajućih napitaka za radnike koji rade oko peći i na mjestima rada gdje se oslobađa velika količina topline. Navedenim pravilnikom propisuju se pravila zaštite na radu pri preradi nemetalnih sirovina i to pri proizvodnji stakla, proizvodnji vatrostalnih proizvoda i proizvoda od porculana, azbestnih proizvoda i brusnih proizvoda (članak 1.).
Da li je poslodavac obvezan primjenjivati odredbe navedenog pravilnika ovisi o tome da li se bavite djelatnostima na koje se odredbe navedenog pravilnika odnose.

Procjena opasnosti u slučaju pripajanja društava (promjena vlasništva i imena)
Mišljenja smo da u slučaju kada je jednom društvu pripojeno srodno društvo nije potrebno izrađivati nove procjene opasnosti, ako su procjene opasnosti koje posjeduje svako društvo, izrađene sukladno Zakonu o zaštiti na radu i Pravilniku o izradi procjene opasnost („Narodne novine“, broj 48/97, 114/02, 126/03 i 144/09) te također preuzete radnike ne mora osposobljavati za rad na siguran načina ako su isti osposobljeni za rad na siguran način sukladno odredbama članka 27. I članka 28. Zakona o zaštiti na radu.
Napominjemo da navedeno vrijedi ako promjene vlasništva i imena nisu uzrokovale promjenu organizacije rada, mjesta rada, tehnologije, sredstava rada odnosno raspoređivanje radnika na nove poslove (za koje nije izrađena procjena opasnosti, za koje radnici nisu osposbljeni odnosno za koje ne ispunjavaju posebne uvjete) i sl., u kojem slučaju bi novi polodavac bio obvezan ispuniti sve obveze propisane Zakonom o zaštiti na radu u odnosu na preuzete radnike na koje te promjene utječu.
Sve promjene novi poslodavac treba uzeti u obzir prilikom revizije procjene opasnosti koju može obavljati sam poslodavac, a reviziju je obvezan obavljati u slučajevima i rokovima propisanim odredbama članka 13. Pravilnika o izradi procjene opasnosti.

Da li poslodavac može propisati interne novčane kazne?
Poslodavac može u svom pravilniku o zaštiti na radu (obveza izrade rečenog pravilnika je u slučaju ako zapošljava preko 20 radnika) propisati i interne novčane kazne, ali treba uzeti u obzir odredbu članka 18. stavka 2., tj. da se u pravilniku mogu urediti samo ona pitanja koja nisu uređena, između ostalog, i Zakonom. To je u skladu s pravnom maksimom da se za isti prekršaj ne može dvaput odgovarati. U konkretnom slučaju znači ne samo da ako je inspektor novčano kaznio radnika da ga nitko ga više ne može više kazniti za taj prekršaj, nego takav prekršaj se ne smije propisati nikakvim internim aktom.

Tko za poslodavca može izrađivati pisane akte, upute za rad na siguran način, odluke s područja zaštite na radu i sl.?
Budući da Zakonom, kao ni propisima koji su doneseni na temelju Zakon nisu propisani posebni uvjeti koje bi trebali ispunjavati poslodavci odnosno druge fizičke ili pravne osobe za izradu akata iz čl. 18. st. 2. te uputa iz čl. 18. st. 5. Zakona, smatramo da ih može izrađivati poslodavac sam ili izradu poslodavac može povjeriti drugim fizičkim odnosno pravnim osobama.

Procjena opasnosti zbog izmjene tehnološkog procesa?
Kada kod poslodavca dođe do izmjene tehnološkog procesa, sukladno odredbi članka 12. Pravilnika o izradi procjeni opasnosti („Narodne novine“, broj 48/97, 114/02, 126/03 i 144/09) trebali biste napraviti reviziju procjene opasnosti kojom će se, između ostalog, utvrditi izloženost opasnostima i štetnostima koje proizlaze iz navedenog tehnološkog procesa.

Članak 19. Zakona o zaštiti na radu

Gdje je propisan program i način osposobljenosti za obavljanje poslova zaštite na radu?
Program i način provjere osposobljenosti za obavljanje poslova zaštite na radu, kada te poslove obavljaju poslodavac ili njegov ovlaštenik propisan je Pravilnikom o programu i načinu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog ovlaštenika za obavljanje poslova zaštite na radu (N.N. br. 114/02 i 29/05), vezano za članak 19. Zakona o zaštiti na radu, te Pravilnikom o programu, sadržaju i načinu provjere znanja poslodavaca ili njihovih ovlaštenika iz područja zaštite na radu (N.N. br. 69/2005), vezano za čl. 26. Zakona o zaštiti na radu.

Obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavaca koji zapošljavaju do 20 radnika i obavlja uredske poslove
Poslodavci koji zapošljavaju do 20 radnika nisu obvezni zapošljavati stručnjaka zaštite na radu, već za obavljanje poslova zaštite na radu moraju odrediti ovlaštenika za obavljanje poslova zaštite na radu. Pravilnikom o programu i načinu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog ovlaštenika za obavljanje poslova zaštite na radu („Narodne novine“, broj 114/02 i 29/05) propisano je da ovlaštenik koji obavlja poslove zaštite na radu kod poslodavca koji zapošljava manje od 20 radnika, a bavi se isključivo uredskim poslovima, oslobođen obveze osposobljavanja za obavljanje poslova zaštite na radu.

Osposobljavanje obrtnika za obavljanje poslova zaštite na radu
Obrtnik koji zapošljava manje od 50 radnika mora biti osposobljen za obavljanje poslova zaštite na radu sukladno odredbama Pravilniku o programu i načinu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog ovlaštenika za obavljanje poslova zaštite na radu (NN, br. 114/02 i 29/05). To može učiniti na više načina:
1. Ako zapošljava manje od 20 radnika, a bavi se isključivo uredskim poslovima, on je oslobođen predmetne obveze.
2. Ako je položio majstorski ispit kojim je bila obuhvaćena i materija zaštite na radu.
3. Ako se bavi tradicionalnim obrtima s ručnom izradom.
4. Ako je položio državni stručni ispit za poslove građenja ili projektiranja.
5. Ako je položio opći dio stručnog ispita iz zaštite na radu pri ministarstvu nadležnom za rad.
6. Ako je završio specijalističko usavršavanje iz zaštite na radu kod ustanova za obrazovanje odraslih koje imaju takve programe usavršavanja verificirane od ministarstva nadležnog za prosvjetu.
7. Ako je ugovorio obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenim pravnim osobama za zaštitu na radu, sukladno odredbama čl. 19. Zakona o zaštiti na radu (NN, br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09).
Napominjemo da nitko ne može u ime ovlaštene pravne osobe ugovarati obavljanje poslova zaštite na radu kod malih poslodavaca (s manje od 50 zaposlenih radnika), već to mora napraviti isključivo sama ovlaštena pravna osoba, a pogotovo ne u svoje ime, jer nijedna fizička osoba nema ovlaštenje od ovog ministarstva za obavljanje poslova zaštite na radu.

Članak 20. Zakona o zaštiti na radu

Da li stručnjak zaštite na radu može osim poslova zaštite na radu obavljati i druge poslove?
Stručnjak zaštite na radu treba sukladno ugovoru o radu obavljati poslove zaštite na radu, i za obavljanje tih poslova poslodavac mu je dužan osigurati uvjete za rad, pomoć drugog stručnog osoblja kao i potrebnu opremu, te da stručnjacima zaštite na radu treba biti osigurana potpunu stručna neovisnost u odnosu na poslodavca i njegove ovlaštenike te radnike i njihove povjerenike i s tim u vezi stručnjaci zaštite na radu ne smiju biti dovedeni u nepovoljniji položaj zbog obavljanja poslova zaštite na radu.
Mišljenja smo također da poslodavac može iznimno narediti stručnjaku zaštite na radu obavljanje i drugih poslova, ali samo u obimu koji nije na štetu obavljanja poslova zaštite na radu, a što ovisi o veličini poduzeća i broju zaposlenih kod poslodavca, organizaciji posla, stanju zaštite na radu, stupnju opasnosti, kao i o načinu provedbe zaštite na radu.

Da li stručnjak zaštite na radu mora biti zaposlen na puno radno vrijeme?
Za stručnjaka zaštite na radu nema zakonskog ograničenje vezano za minimalni broja radnih sati (dnevno odnosno tjedno), tj. nije propisano minimalno trajanje redovitog radnog dana ili tjedna stručnjaka zaštite na radu.

Propis vezan za polaganje stručnog ispita stručnjaka zaštite na radu
Pravilnika o polaganju stručnog ispita za struč¬njaka zaštite na radu (N.N., br. 114/02. i 126/03.)

Stranica 2 od 1112345...10...Zadnja »
Ovo djelo, čiji je autor Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0.