Godišnji odmor kod novog poslodavca

Pravo na godišnji odmor je pravo koje radnik ostvaruje u skladu sa Zakonom o radu, kod svog poslodavaca i za svaku kalendarsku godinu.

Zakonom je kao izuzetak od primjene odredbe članka 77. Zakona, kojim se propisuje pravo radnika na godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna, propisano da radnik u slučaju prestanka ugovora o radu, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, (članak 78. stavak 2. Zakona).

Budući da radnik pravo na godišnji odmor ostvaruje kod svog poslodavca, ukoliko tijekom kalendarske godine dođe do prestanka ugovora o radu, odnosno promjene poslodavaca, radnik će kod svakog poslodavac ostvariti pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.

Slijedom navedenoga, te uzimajući u obzir iznimku članaka 78. stavka 2. Zakona, mišljenja smo da u slučaju promjene poslodavaca radnik ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora i kod jednog i kod drugog poslodavca, bez obzira na činjenicu prekida radnog odnosa kraćeg od osam dana.

Način glasovanja u postupku izbora radničkog vijeća

Izborni odbor je dužan provoditi i pripremiti glasovanje u postupku izbora radničkog vijeća te u okvirima tako propisanih dužnosti, priprema glasačke listiće i dostavlja ih, kada je to radi provođenja izbora potrebno, biračkim odborima ili onome radniku koji neće biti na radu na dan glasovanja ili je njegovo mjesto rada udaljeno od biračkog mjesta, a koji je to, u propisanom roku, pisano zatražio.

Dakle, poslodavac nije ovlašten u postupku izbora radničkog vijeća dostavljati radnicima glasačke listiće na kućnu adresu.

Izbori za predstavnike radnika u radničko vijeće sukladno članku 141. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14 i 127/17), su slobodni i neposredni, a obavljaju se tajnim glasovanjem.

Stoga se i Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća (Narodne novine, br. 03/16 i 52/17), propisuje da je glasovanje za izbor radničkog vijeća neposredno i tajno te da se glasuje na mjestu odnosno mjestima održavanja izbora. Dakle, ne propisuje se mogućnost dopisnog glasovanja.

Samo iznimno, prilikom izbora za radničko vijeće, propisana je mogućnost glasovanja putem pošte i to u dva slučaja.

U prvom slučaju dopušteno je glasovanje putem pošte, ako je radnik, koji iz bilo kojeg razloga neće biti na radu na dan glasovanja ili je njegovo mjesto rada udaljeno od biračkog mjesta, izbornom odboru podnio pisani zahtjev da mu se uruči glasački listić (i omotnica s poštanskom markom za obično rukovanje radi glasovanja putem pošte) najkasnije pet radnih dana prije dana glasovanja.

U drugom slučaju dopušteno da Izborni odbor sam odluči (a to mu može predložiti i poslodavac) da se radnicima osigura glasovanje putem pošte, ali samo za one radnike čije je mjesto rada udaljeno od biračkog mjesta i bez njihova prethodno podnesenoga pisanog zahtjeva, na način da se tim radnicima prethodno uruči glasački listić (i omotnica s poštanskom markom za obično rukovanje radi glasovanja putem pošte).

Posebna iznimka od pravila da se glasuje na mjestu odnosno mjestima održavanja izbora, propisana je člankom 17. stavkom 2. Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća, a dozvoljena je samo, ako je kod poslodavca omogućeno elektroničko glasovanje koje osigurava neposrednost i tajnost glasovanja, pa uz ispunjenje toga uvjeta, izborni odbor može odlučiti da se izbori provedu elektroničkim putem umjesto na mjestu održavanja izbora, te odrediti način takvog glasovanja.

Prenošenje godišnjeg odmora u iduću godinu

Institutom prenošenja godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu radniku korisniku jednim od prava pobrojanih u članku 84. stavku 5. Zakona o radu (NN 93/14, 17/127), omogućeno je da godišnji odmor iz prošle kalendarske godine koristi do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

Navedeni članak Zakona određuje da radnik neiskorišteni godišnji odmor iz prethodne godine može iskoristiti do kraja iduće godine, a ne u godinama koje iza nje slijede.

Dakle, ukoliko se radnica nakon korištenja prava na rodiljni/roditeljski dopust na rad vraća u 2019. godini, godišnji odmor za 2017. godinu, te godine kojoj joj prethode više neće moći iskoristiti.

Takva radnica moći će iskoristiti samo godišnji odmor za 2018. godinu, te joj je poslodavac dužan omogućiti korištenje neiskorištenog dijela godišnjeg odmora, do 31. 12. 2019. godine, prema rasporedu koji sam odredi.

Trajanje radnog odnosa za stjecanje prava na godišnji odmor

Člankom 77. Zakona o radu, propisan je uvjet za ostvarivanje prava na „puni“, a to je šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod poslodavaca.

Nadalje, radnik koji nije ispunio navedeni uvjet ostvarit će pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od 1/12 ukupnog broja dana godišnjeg odmora koji bi mu pripadao, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Uzimajući u obzir navedeno, čim radnik ostvari kontinuitet rada od najmanje mjesec dana, ostvarit će i pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

No, kada će takav godišnji odmor moći i koristiti ovisi o odluci poslodavca, budući je poslodavac taj koji donosi konačnu odluku o rasporedu korištenja godišnjih odmora.

 

Stranica 1 od 6012345...102030...Zadnja »
Ovo djelo, čiji je autor Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0.